Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnostiu stambenim zgradama u Srbiji
Septembar 2017.
MAKROEKONOMSKE KORISTI OD UNAPREĐENJAENERGETSKE EFIKASNOSTI U STAMBENIM ZGRADAMA U SRBIJI
IzdavačDeutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH
Registered officesBonn and Eschborn, Germany
Projekat srpsko-nemačke razvojne saradnje “Energetska efikasnost u zgradarstvu” Sanje Živanovića 32Beograd, Republika SrbijaT +381 11 3690 650https://www.giz.de/en/worldwide/21212.html
AutorProfesor dr Nenad StanišićEkonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu
Revizija i kontrolaAnselm MattesDIW Econ GmbH, Mohrenstraße 58, 10117 Berlinwww.diw-econ.com
Recenzija i uređivanjeRenate Schindlbeck, vođa Projekta Svjetlana Đokić, viši projektni menadžer
Projekat srposko-nemačke saradnje “Energetska efikasnost u zgradarstvu”, Srbija Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbHMinistarstvo rudarstva i energetike Republike SrbijeMinistarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije
Prevod i lekturaWordica
Dizajn i priprema za štampuSkochi u ochi
ŠtampaXXXXX
Tiraž100 primeraka
Makroekonomske koristi
od unapređenja energetske efikasnosti
u stambenim zgradama u Srbiji
Autor: prof. dr Nenad Stanišić
Ekonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
2
Sadržaj
1. Izvršni rezime 4
2. Uvod 8
3. Trendovi u oblasti energetske efikasnosti u Srbiji 10
3.1. Energetski intenzitet i produktivnost u Srbiji 10
3.2. Ciljevi Srbije u oblasti energetske efikasnosti 14
4. Višestruke ekonomske koristi od energetske efikasnosti 17
4.1. Uticaj na BDP 18
4.2. Uticaj na zapošljavanje 19
4.3. Uticaj na javni budžet 20
4.4. Povratni efekat 21
5. Metodologija 23
5.1. Obim efekata 23
5.2. Procena uticaja na zapošljavanje i BDP 24
5.3. Procena uticaja na javni budžet 26
5.4. Izbor faktora zapošljavanja 26
5.5. Smanjenje emisija CO2 28
5.6. Uticaj na energetsku zavisnost na nacionalnom nivou 29
5.7. Model istraživanja 29
6. Stambeni fond u Srbiji 32
6.1. Kratak pregled tipologije stambenih zgrada u Srbiji 32
6.2. Stambeni fond i potencijal za unapređenje energetske efikasnosti 33
7. Scenariji sanacije 36
7.1. Dinamika sanacije 37
8. Energenti i cene grejanja 39
8.1. Energenti u stambenom sektoru u Srbiji 39
8.2. Cene energije za grejanje 40
8.3. Cena grejanja na nacionalnom nivou 42
9. Rezultati studije 43
9.1. Uštede energije 43
9.2. Uštede u novčanim iznosima 45
9.3. Investicije 47
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
3
9.4. Analiza otplate investicije 51
9.5. Smanjenje emisije ugljen-dioksida 53
9.6. Uticaj na zapošljavanje 54
9.7. Uticaj na nacionalni BDP 58
9.8. Uticaj na javni budžet 58
9.9. Uticaj na energetsku zavisnost na nacionalnom nivou 59
10. Zaključci 61
Literatura 66
Spisak tabela 68
Spisak grafikona 69
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
4
1. Izvršni rezime
Oblast energetske efikasnosti predstavlja oblast visokog prioriteta za Vladu Republike Srbije. Kao
članica Energetske zajednice Evropske unije Srbija se obavezala da će postepeno iz evropskog
zakonodavstva implementirati poglavlja relevantna za energiju kako bi ispunila zahteve u vezi sa
potrošnjom energije u zgradama. Zakonom o efikasnom korišćenju energije i Akcionim planom
za energetsku efikasnost Srbija je za to već stvorila pravni okvir.
Unapređenje energetske efikasnosti može doneti čitav niz pozitivnih efekata u ekonomiji i u
društvu. Međutim, programi energetske efikasnosti često se ocenjuju samo na osnovu ušteda
energije koje su na osnovu njih ostvarene. Rezultat takve ocene jeste da se značajno potcenjuje
sveukupna vrednost unapređenja u oblasti energetske efikasnosti.
Unapređenje u oblasti energetske efikasnosti može da proizvede značajne pozitivne
makroekonomske efekte poput povećanja BDP i zapošljavanja, unapređenje trgovinskog bilansa i
energetske sigurnosti. Međutim, prisutan je nedostatak sveobuhvatne analize širokih socijalno-
ekonomskih efekata mera i programa energetske efikasnosti u Srbiji.
Cilj ove studije bio je da se izvrši procena potencijalnih makroekonomskih efekata mera
energetske efikasnosti sa posebnim naglaskom na stambene zgrade u Srbiji. Studija je usmerena
na potencijalne makroekonomske efekte obimnih programa sanacije stambenih zgrada širom
Srbije. Razumevanje takvih mnogobrojnih uticaja moglo bi da bude od koristi kreatorima politika
jer bi na taj način dobili širi uvid u koristi koje takvi programi pružaju.
Scenariji sanacije. U Srbiji ima preko 2,2 miliona stambenih jedinica, sa ukupnom podnom
površinom od 290 miliona m2. Procenjeno je da one na godišnjem nivou troše 65 miliona MWh
energije za grejanje, dok prosečna potrošnja energije za grejanje iznosi 224 kWh/m2 godišnje, što
je daleko više od proseka u EU.
Program unapređenja energetske efikasnosti doveo bi do značajnih ušteda energije koje se u
proseku procenjuju na 60%. Prosečna potrošnja energije za grejanje nakon sanacija procenjena je
na 87 kWh/m2 godišnje, odn. na oko 22,5 miliona MWh za čitav stambeni fond.
Sanacija razmatrana u studiji pretpostavlja unapređenje termičkog omotača zgrada dovoljnog za
unapređenje energetskog razreda zgrade za jedan razred. Sanacija, na način definisan u studiji, ne
podrazumeva druge uštede energije poput unapređenja osvetljenja, zamene opreme za pripremu
tople vode i zamene kućnih aparata.
Makroekonomski uticaj programa unapređenja energetske efikasnosti utvrđuje se na osnovu
obima i temeljnosti izvršene sanacije. U okviru studije ispitan je potencijalni uticaj tri scenarija
sanacije zgrada sa različitim stepenima renoviranja i različitim obimima. U sporom scenariju
sanacije pretpostavlja se godišnja stopa renoviranja od 1%, što iznosi 2,9 miliona m2 godišnje.
Ukoliko se pretpostavi da prosečna stambena jedinica ima površinu od 60 m2, onda bi trebalo
renovirati oko 48 hiljada stambenih jedinica godišnje. Ukupno 5,8 miliona m2 odn. oko 96 hiljada
stambenih jedinica treba da bude renovirano na godišnjem nivou u okviru srednje brzog scenarija
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
5
(stopa renoviranja 2%), dok 8,7 miliona m2 (oko 145 hiljada stambenih jedinica) treba da bude
renovirano u okviru brzog temeljnog scenarija (stopa renoviranja 3%).
Cena grejanja na nacionalnom nivou. Na osnovu razlika u vrstama grejanja, udela energenata koji
se koriste za grejanje i cena po kWh utrošene energije, izračunata je cena grejanja na nacionalnom
nivou (ponderisani prosek) koja iznosi 0,049 evra po kWh.
Potencijalne uštede. Programi unapređenja energetske efikasnosti doveli bi do značajnih ušteda,
kako u potrošnji energije tako i u novcu koji se izdvaja za plaćanje računa za energiju. Svake godine
nakon započinjanja programa sanacije nove uštede energije iznosile bi 400.000 MWh u sporom
scenariju, 800.000 MWh u srednjem scenariju i 1.200.000 MWh u brzom scenariju.
Preko 40 miliona MWh energije bi se uštedelo godišnje u slučaju sanacije celokupnog stambenog
fonda u Srbiji odn. potrošnja energije za grejanje bila bi smanjena za 60%.
Izraženo u novčanim iznosima, svake godine bi se uštedelo dodatnih 20 miliona evra zbog
unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u građevinskom fondu u Srbiji u sporom
scenariju, 40 miliona evra u srednjem scenariju i 60 miliona evra u brzom scenariju.
Smanjenje emisije ugljen-dioksida. Procenjuje se da se za svaki kilovat-sat energije korišćene u
proizvodnji grejanja u atmosferu emituje 189 gCO2. Ukupna godišnja emisija od of 14,8 miliona
tona ugljen-dioksida rezultat je proizvodnje energije za grejanje u Srbiji, što predstavlja 33%
ukupne emisije CO2 na nacionalnom nivou.
Sanacija stambenog fonda za unapređenje energetske efikasnosti dovela bi do značajnog
smanjenja emisije ugljen-dioksida tokom godina. Svake godine program sanacije zgrada doveo bi
do dodatnog smanjenja emisije ugljen-dioksida za 90.000 tona u slučaju sporog temeljnog
scenarija, za 181.000 tona u slučaju srednjeg temeljnog scenarija i za 272.000 tona u brzom
temeljnom scenariju.
Puni godišnji potencijal smanjenja emisija bio bi dostignut nakon renoviranja celokupnog
stambenog fonda i on bi iznosio 9,2 miliona tona ugljen-dioksida godišnje, što predstavlja 20%
ukupne emisije ugljen-dioksida u Republici Srbiji.
Potrebne investicije. Investicije u sanaciju stambenih zgrada u Srbiji procenjene su na između 80
evra/m2 za višeporodične zgrade i na 129 evra/ m2 za jednoporodične kuće. Prosečna investicija
na nacionalnom nivou iznosi 109 evra/ m2.
U sporom scenariju godišnje investicije u sanaciju stambenih zgrada iznosile bi 319 miliona evra,
u srednjem scenariju 638 miliona evra, a u brzom scenariju 957 miliona evra.
Ukupne investicije neophodne za renoviranje celokupnog stambenog fonda procenjene su na 32
milijarde evra.
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
6
Uticaj na zapošljavanje. Efekat javnih investicija na zapošljavanje jedna je od glavnih odrednica
za kreatore politika. Potencijal programa unapređenja energetske efikasnosti za zapošljavanje
razmatran je sa aspekta direktnih, indirektnih i indukovanih radnih mesta koja bi bila otvorena.
Direktna radna mesta bila bi otvorena u građevinskom sektoru, dok se indirektni efekti na
zapošljavanje ostvaruju i u drugim sektorima, izvan građevinskog sektora, kao rezultat povećane
tražnje za građevinskim aktivnostima. Indukovani uticaji potiču iz dodatnog raspoloživog prihoda
koji je ostvaren kroz nova radna mesta kao i iz ušteda energije u domaćinstvima koje su rezultat
nižih računa za energiju.
U sporom scenariju sanacije bilo bi kreirano 12.446 novih radnih mesta širom privrede, dok bi
3.511 radnih mesta bilo izgubljeno usled smanjene potrošnje energije. Neto ekefat na
zapošljavanje iznosi 8.936 kreiranih radnih mesta. U srednjem scenariju sanacije bilo bi kreirano
24.893 novih radnih mesta širom privrede, dok bi 7.021 radnih mesta bilo izgubljeno. Neto ekefat
iznosi 17.872 novih radnih mesta u celokupnoj privredi. U brzom scenariju sanacije, broj novih
radnih mesta bio bi povećan za 37.339, dok bi 10.532 radnih mesta bilo izgubljeno. Neto ekefat
scenarija brze sanacije bio bi 17.872 novih radnih mesta u srpskoj privredi.
Uticaj na BDP. Putem povećanja investicija i zapošljavanja, unapređenja energetske efikasnosti
doprinose povećanju nacionalnog BDP. U okviru studije je procenjeno da bu na godišnjem nivou
BDP bio povećan više od 424 miliona evra u sporom scenariju, više od 849 miliona evra u srednjem
scenariju, i više od 1.273 miliona evra u brzom scenariju.
Procenjeno povećanje BDP doprinelo bi rastu BDP u Republici Srbiji sa dodatnih 1,3 procentnih
poena u sporom scenariju, 2,5 procentnih poena u srednjem scenariju i 3,8 procentnih poena u
brzom scenariju.
Uticaj na javni budžet. Procenjeno je da bi prihodi državnog budžeta na godišnjoj bazi bili
povećani za preko 148 miliona evra u sporom scenariju, 297 miliona evra u srednjem scenariju i
446 miliona evra u brzom scenariju.
Studija je pokazala da centralna vlada ima ekonomsko opravdanje za obezbeđivanje finansijskih
podsticaja za programe unapređenja energetske efikasnosti u stambenim zgradama, budući da
povećanje budžetskih prihoda koje proističe iz takvih programa iznosi približno 45% ukupne
potrebne investicije. Pored toga, takvi programi bi doprineli povećanju BDP što nam omogućava
da iznesemo tvrdnju da državni programi finansijske podrške za unapređenja energetske
efikasnosti predstavljaju pametnu i visokoefikasnu javnu investiciju.
Uticaj na energetsku zavisnost na nacionalnom nivou. Unapređenjem energetske efikasnosti u
stambenim zgradama smanjuje se uvoz goriva poput uglja, sirove nafte i prirodnog gasa.
Procenjuje se da bi sanacije stambenih zgrada smanjile potrošnju energije za grejanje za 60% tako
da bi efekat na nacionalni energetski bilans bio značajan. U okviru studije je procenjeno da bi uvoz
bio smanjen za do 1.058.000 toe godišnje nakon sanacije celokupnog stambenog fonda.
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
7
Preporuke za kreiranje javnih politika. Studija je pokazala da se potrošnja energije za grejanje u
Srbiji može smanjiti do 60% kroz realizaciju doslednog i obimnog programa sanacije u zemlji.
Program ove vrste doveo bi do različitih pozitivnih ekonomskih, socioloških i ekoloških uticaja.
Usled smanjene potrošnje energije, emisije CO2 na nacionalnom nivou mogle bi da budu smanjene
za do 20%, dok bi nacionalna zavisnost od uvoza energije bila povećana.
U pogledu uticaja na zapošljavanje, rezultati studije jasno navode da bi usvajanje programa
sanacije u cilju unapređenja energetske efikasnosti imalo za posledicu značajne koristi za
zapošljavanje. Ova studija je posebno pokazala da bi program sanacije širokog obima u Srbiji
mogao da dovede do otvaranja do 26.800 novih radnih mesta (ovo je neto cifra, što znači da
obuhvata gubitak radnih mesta u sektoru snabdevanja energijom). Važno je napomenuti da do
30% koristi za zapošljavanje nastaje usled indirektnih efekata na ostale sektore koji snabdevaju
građevinsku industriju, a indikovani efekti od povećane kupovne moći višeg nivoa zapošljavanja.
Isto tako, program sanacije na nacionalnom nivou u Srbiji doprineo i rastu BDP u Republici Srbiji
sa dodatnih 1,3 do 3,8 procentnih poena, u zavisnosti od realizovane stope sanacije.
Uzevši u obzir sve pozitivne efekte o kojima je bilo reči u prethodnom tekstu, studija je pokazala
da je važno da vlada podrži program sanacije. Studija je pokazala da centralna vlada takođe ima
ekonomsko opravdanje za obezbeđivanje finansijskih podsticaja za programe unapređenja
energetske efikasnosti u stambenim zgradama, budući da povećanje budžetskih prihoda koje
proističe iz takvih programa iznosi približno 45% ukupne potrebne investicije.
Obezbeđivanjem široke podrške programima unapređenja energetske efikasnosti, centralna Vlada
Republike Srbije mogla bi da oslobodi značajan potencijal za kreiranje dodatnih radnih mesta i
podsticanje ekonomske aktivnosti u zemlji.
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
8
2. Uvod
Oblast energetske efikasnosti predstavlja oblast visokog prioriteta za Vladu Republike Srbije. Kao
članica Energetske zajednice Evropske unije Srbija se obavezala da će iz evropskog zakonodavstva
postepeno implementirati poglavlja relevantna za energiju kako bi ispunila zahteve u vezi sa
potrošnjom energije u zgradama. Zakonom o efikasnom korišćenju energije i Akcionim planom
za energetsku efikasnost Srbija je već za to stvorila pravni okvir.
Uprkos formalnom priznanju značaja unapređenja energetske efikasnosti u Srbiji, energetska
situacija se do sada nije popravila. Mnogo je razloga koji bi se mogli navesti kao objašnjenje za loš
učinak u unapređenju energetske efikasnosti. Jedan od njih mogao bi da bude nedostatak
sveobuhvatne analize širokih socijalno-ekonomskih efekata mera i programa energetske
efikasnosti u Srbiji. Razumevanje mnogobrojnih uticaja koja bi unapređenje u oblasti energetike
moglo da ima na nacionalnu ekonomiju moglo bi da bude od koristi kreatorima politika jer bi tako
dobili širi uvid u koristi koje takvi programi pružaju.
Unapređenje energetske efikasnosti može doneti čitav niz pozitivnih efekata u ekonomiji i u
društvu. Međutim, programi energetske efikasnosti često se ocenjuju samo na osnovu energetskih
ušteda koje su na osnovu njih ostvarene. Rezultat takve ocene jeste da se značajno potcenjuje
sveukupna vrednost unapređenja u oblasti energetske efikasnosti.
Unapređenje u oblasti energetske efikasnosti može da proizvede značajne pozitivne
makroekonomske efekte poput povećanja BDP i zapošljavanja, unapređenje trgovinskog bilansa i
energetske sigurnosti.
Cilj studije je da proceni potencijalne makroekonomske efekte mera energetske efikasnosti sa
posebnim naglaskom na stambene zgrade u Srbiji. Studija je usmerena na potencijalne
makroekonomske efekte obimnih programa sanacije stambenih zgrada širom Srbije.
Unapređenje energetske efikasnosti u zgradama nosi značajan potencijal za ostvarenje ušteda
energije na nacionalnom nivou. Na zgrade otpada oko 40% ukupne potrošnje finalne energije i
oko 55% potrošnje električne energije u 28 država članica Evropske unije. Na nivou EU oko dve
trećine potrošnje u zgradama ostvari se u stambenim zgradama (konsultantska kuća Ramboll
Management Consulting i Institut za evropsku politiku životne sredine - Institute for European
Environment Policy, 2015). U Srbiji oko 45% ukupne potrošnje energije ostvaruje se u
domaćinstvima i u javnom i komercijalnom sektoru (na osnovu Energetskog bilansa Republike
Srbije, 2016.). Stoga je jasno da uvođenje mera politke koje imaju za cilj unapređenje energetske
efikasnosti u zgradama predstavlja značajan izvor potencijalnih ušteda energije na lokalnom i
nacionalnom nivou.
Da bi se smanjila potrošnja energije u sektoru zgradarstva, u čitavoj Evropskoj uniji kreirane su
javne politike koje treba da podstaknu vlasnike zgrada da primene mere energetske efikasnosti.
Član 4 Direktive o energetskoj efikasnosti (Directive 2012/27/EU of 25 October 2012 on Energy
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
9
Efficiency) zahteva od država članica da definišu dugoročne strategije za podsticanje sanacija u
sektoru zgradarstva. To će im omogućiti da ostvare pun potencijal uštede u celokupnom fondu
zgrada. Nacionalne strategije sanacije moraju biti kreirane tako da se dostigne smanjenje potreba
za energijom u zgradama u EU za 80% do 2050, kao što glasi preporuka Evropskog Parlamenta,
kampanje Renovirajmo Evropu (Renovate Europe Campaign) i ostalih organa vlasti.
Srbija je u obavezi da primeni slične mere i programe energetske efikasnosti u narednom periodu
(Zakon o efikasnom korišćenju energije Republike Srbije još uvek nije u potpunosti usklađen sa
Direktivom EU o energetskoj efikasnosti). Na osnovu pristupa koji obuhvata različita scenarija
kada je reč o obimu predviđenih mera javne politike, ova studija nudi procene njihovih
makroekonomskih efekata.
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
10
3. Trendovi u oblasti energetske efikasnosti u Srbiji
Moderne ekonomije u čitavom svetu oslanjaju se na korišćenje energije koja se dobija, pre svega,
iz osiromašenih fosilnih goriva i sa pratećim emisijama ugljenika. Uz sve veću zabrinutost u vezi
sa energetskom sigurnošću i klimatskim promenama, to pokreće određena teška politička pitanja.
Da li je moguće smanjiti količinu energije koja se troši po jedinici BDP – ili odvojiti ekonomski rast
od potrošnje energije? Razdvajanje potrošnje energije od ekonomskog rasta istovremeno bi
podstaklo postizanje ekonomskih i ciljeva u oblasti životne sredine.
Smanjenje energetskog pritiska na životnu sredinu može se postići upotrebom manjih količina
energije. To bi se moglo postići smanjenjem tražnje za aktivnostima koje su povezane sa energijom
(npr. za dobijanje toplotne energije, kretanje ljudi ili transport roba) ili korišćenjem energije na
efikasniji način (korišćenjem manje energije po jedinici tražnje) ili kombinacijom ta dva pristupa.
Kako rast ekonomskog razvoja podrazumeva unapređenje kvaliteta života, što opet generalno za
uzvrat ima veze sa povećanjem broja aktivnosti vezanih za energiju, fokus daljeg održivog razvoja
svuda u svetu stavlja se na povećanje energetske efikasnosti.
Ako pogledamo dugoročne podatke, jasno je da se trendovi rasta BDP i potrošnje energije kreću
simultano. Istorijski posmatrano, ekonomski rast doveo je do veće potrošnje energije, i time do
povećanja pritiska koji proizvodnja i potrošnja energije stavljaju na životnu sredinu. Međutim,
odnos između potrošnje energije i ekonomskog rasta svakako nije linearan. Ekonomski razvoj sa
sobom je doneo ogromne promene u pogledu energenata i korišćenih tehnologija konverzije kao
i u pogledu vrsta i efikasnosti krajnjih korisnika tih energenata. Rezultat je bilo enormno
povećanje ukupne energetske efikasnosti, odn. energetskih resursa koji se koriste za ostvarenje
ekonomskih rezultata (Izveštaj o indikatorima životne sredine - Environmental Indicator Report
2013).
U cilju ocene odnosa između ekonomskog rasta i potrošnje energije u Srbiji istražićemo dva
osnovna indikatora energetske efikasnosti i uporedićemo ih sa referentnom vrednošću za 28
država članica EU: energetski intenzitet i energetsku produktivnost.
3.1. Energetski intenzitet i produktivnost u Srbiji
Energetski intenzitet predstavlja odnos između bruto potrošnje energije i bruto društvenog
proizvoda (BDP) u određenoj kalendarskoj godini. Ta bruto potrošnja energije izračunava se kao
ukupna bruto potrošnja pet energenata: uglja, električne energije, nafte, prirodnog gasa i
obnovljivih izvora energije. Ovaj indikator pokazuje u kojoj meri je došlo do odvajanja potrošnje
energije od ekonomskog rasta. Do relativnog odvajanja dolazi kada raste potrošnja energije, ali
sporije nego što se odvija ekonomski rast (odn. rast bruto društvenog proizvoda). Do apsolutnog
odvajanja dolazi kada je energetska potrošnja stabilna ili kada pada dok BDP raste. Postoji
verovatnoća da će apsolutno odvajanje ublažiti pritisak na životnu sredinu koji proističe iz
proizvodnje i potrošnje energije (Evropski ekonomski prostor, 2015.).
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
11
Indikator energetskog intenziteta identifikuje u kojoj meri dolazi do odvajanja potrošnje energije
i ekonomskog rasta, ali ne ukazuje ni na jedan od razloga koji utiču na trendove. Smanjenje
ukupnog energetskog intenziteta može da predstavlja rezultat pozitivnih unapređenja energetske
efikasnosti ili promena u energetskim potrebama koje su rezultat drugih faktora uključujući
strukturne, socijalne, tehničke promene ili promene u ponašanju.
Smanjenje energetskog intenziteta i povećanje energetske efikasnosti predstavlja glavni cilj
čitavog niza međunarodnih i nacionalnih politika, uključujući i politike Republike Srbije. Iako ne
postoji cilj koji se odnosi direktno na energetski intenzitet, svi ciljevi energetske politike jasno
vode ka smanjenju energetskog intenziteta. Paket Evropske unije “Akcija za klimu i obnovljivu
energiju” postavlja određeni broj ciljeva za države članice EU uključujući: smanjenje emisije
gasova sa efektom staklene bašte od 20% u odnosu na 1990. godinu do 2020; smanjenje potrošnje
energije za 20% kroz unapređenje energetske efikasnosti i povećanje udela obnovljive energije na
20%. U „Strategiji razvoja energetike Republike Srbije za period do 2025. sa projekcijama do 2030.“
generalno su prihvaćeni ovi ciljevi. Detaljan uvid u ovu strategiju sa fokusom na energetsku
efikasnost dat je u narednom odeljku.
Grafikon 3.1 predstavlja trendove u vezi sa energetskim intenzitetom u 28 država članica EU i u
Srbiji u periodu od 2000. do 2014. godine. Jasno je da Srbija značajno zaostaje za 28 država članica
EU kada je reč o energetskoj efikasnosti. U 2014. godini energetska efikasnost u državama EU
iznosila je 122 kg ekvivalenta nafte na 1.000 evra, dok u Srbiji iznosi 442 kg ekvivalenta nafte/1.000
evra.
Grafikon 3.1 Energetski intenzitet (u kgoe / 1000 evra) u EU28 i Srbiji, 2000-2014.
Izvor: Podaci Eurostata
Međutim, i EU i Srbija registruju opadajuće trendove energetskog intenziteta u posmatranom
periodu. Energetski intenzitet u 28 država članica EU od 2000. godine kontinuirano opada sa
prosečnom godišnjom stopom od 1,7%. U Srbiji je taj pad još oštriji, 3,3% godišnje u proseku
(Tabela 3.1). U svih 28 država članica EU prisutno je smanjenje energetskog intenziteta u periodu
između 2000. i 2014. godine. Najveći pad primećen je u zemljama Centralne Evrope zbog promena
0
100
200
300
400
500
600
700
800
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014
EU28 Srbija
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
12
u njihovoj privrednoj strukturi usled ekonomske tranzicije. Strukturne promene takođe
objašnjavaju relativno visoku stopu pada energetskog intenziteta u Srbiji od 2000. godine.
Trendovi u potrošnji energije, energetskom intenzitetu i razvoju BDP u 28 država članica EU i
Srbiji prikazani su na Grafikonima 3.2 i 3.3. U periodu od 2000-2014. u 28 država članica EU BDP
je rastao prema prosečnoj godišnjoj stopi od 2,7%. Rast ekonomske aktivnosti EU prekinut je na
dve godine nakon izbijanja svetske ekonomske krize 2008. godine.
Iako je BDP u državama članicama EU 2014. godine bio za 45% viši nego u 2000. godini (sa
trenutnim tržišnim cenama), potrošnja energije bila je za 8% niža. Dok je BDP rastao, energetska
potrošnja je opadala po prosečnoj godišnjoj stopi od 0,5% u periodu od 2000-2014, što je jasan
dokaz razdvajanja potrošnje energije od ekonomskog rasta. Posledično tome, energetski intenzitet
u državama članicama EU pao je na 79 (2.000=100), odn. bio je za 21% manji nego 2000. godine.
Grafikon 3.2 Trendovi u potrošnji energije, energetskom intenzitetu i GDP u državama
članicama EU, 2000-2014. (2.000=100)
Izvor: Podaci Eurostata
Slični trendovi ostvareni su i u Srbiji. Nakon relativno snažnog ekonomskog rasta od 2000. godine
do izbijanja krize 2008. usledila je ekonomska recesija i slab oporavak sve do 2015. godine. U
proseku ekonomija Srbije je u posmatranom periodu registrovala rast prema godišnjoj stopi od
6,4% (prema trenutnim tržišnim cenama).
0
20
40
60
80
100
120
140
160
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014
energetski intenyitet potrošnja energije BDP
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
13
Grafikon 3.3 Trendovi u potrošnji energije, energetskom intenzitetu i GDP u Srbiji, 2000-2014.
(2.000=100)
Izvor: Podaci Eurostata
Solidan ekonomski rast srpske privrede od 2008. godine praćen je relativno stabilnom potrošnjom
energije, dok su ekonomska recesija i slab oporavak posle 2008. praćeni padom potrošnje energije.
Prosečna godišnja stopa pada energetske potrošnje u Srbiji u periodu od 2000. do 2015. iznosila je
0,2% (u poređenju sa 0,5% u EU). Ukupna potrošnja energije u Srbiji 2014. godine bila je za 3% niža
nego u 2000. (u poređenju sa 8% u EU).
Razdvajanje ekonomskog rasta od energetske potrošnje u Srbiji za rezultat ima pad energetskog
intenziteta, koji je za 38% niži 2014. godine nego 2000, što implicira prosečnu godišnju stopu pada
od 3,3% (u poređenju sa 1,7% u EU).
Tabela 3.1 Prosečne godišnje stope rasta potrošnje energije, energetskog intenziteta i BDP,
2000-2015.
Potrošnja energije BDP Energetski
intenzitet
EU28 -0,5% 2,7% -1,7%
Srbija -0,2% 6,4% -3,3%
Izvor: Podaci Eurostata
Drugi indikator energetske efikasnosti na nacionalnom nivou je energetska produktivnost. Ona
meri produktivnost potrošnje energije i rezultate iz deljenja bruto društvenog proizvoda (BDP)
bruto potrošnjom energije u datoj kalendarskoj godini. To po sebi predstavlja obrnuti energetski
intenzitet. Grafikon 3.4 predstavlja razvoj energetske produktivnosti u 28 država članica EU i u
Srbiji u periodu od 2000. do 2014. godine. Energetska produktivnost povećana je i u državama
članicama EU i u Srbiji, dok razlika između njih i dalje ostaje velika i konstantna (nije ostvaren
trend konvergencije).
0
50
100
150
200
250
300
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014
energetski intenzitet potrošnja energije BDP
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
14
Grafikon 3.4 Energetska produktivnost (PPS / 1 kg ekvivalenta nafte) u EU28 i Srbiji, 2000-2014.
Izvor: Podaci Eurostata
3.2. Ciljevi Srbije u oblasti energetske efikasnosti
Kao članica Energetske zajednice Evropske unije Srbija se obavezala da će postepeno iz evropskog
zakonodavstva implementirati poglavlja relevantna za energiju kako bi ispunila zahteve u vezi sa
potrošnjom energije u zgradama. Zakonom o efikasnom korišćenju energije i Akcionim planom
za energetsku efikasnost Srbija je za to već stvorila pravni okvir.
Na kraju 2015. godine Narodna Skupština Republike Srbije usvojila je „Strategiju razvoja
energetike Republike Srbije za period do 2025. sa projekcijama do 2030“. Između ostalog, strategija
promoviše potrebu za unapređenjem energetske efikasnosti u Srbiji uvođenjem mera sa ciljem
smanjenja potrošnje finalne energije u skladu sa obavezama preuzetim u okviru Sporazuma o
Energetskoj zajednici i Direktive 2006/32/EK o energetskoj efikasnosti koja se odnosi na finalnu
potrošnju i energetske usluge. Dok je strategija ekonomskog razvoja Republike Srbije zasnovana
na reindustrijalizaciji i visokom rastu industrije, što će sasvim sigurno dovesti do povećanja
potrošnje energije, ova strategija naglašava neophodnost „intenzivne primene mera i aktivnosti u
cilju povećanja energetske efikasnosti (kako bi se) obezbedilo da indikatori energetske efikasnosti
(svedeni na monetarnu i prirodnu vrednost) dovedu do prosečnih vrednosti koje su u skladu sa
državama Evropske unije (EU)“.
Strategija predviđa trendove u potrošnji finalne energije do 2030. i sa i bez realizacije mera
energetske efikasnosti. Projekcije su prikazane na Grafikonu 3.5 i u Tabeli 3.2. Referentni scenario
(„business as usual“) zasnovan je na pretpostavci da će biti nastavljena trenutna praksa u oblasti
potrošnje energije, dok scenario energetske efikasnosti podrazumeva maksimalnu promociju
mera energetske efikasnosti.
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014
EU28 Srbija
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
15
Grafikon 3.5 Projekcija potrošnje finalne energije u Srbiji do 2030.
Izvor: Strategija razvoja energetike Republike Srbije za period do 2025. sa projekcijama do 2030.
(2015.)
Tabela 3.2 Projekcija potrošnje finalne energije u Srbiji do 2030. po sektorima (1000 toe)
Izvor: Strategija razvoja energetike Republike Srbije za period do 2025. sa projekcijama do 2030.
(2015.)
I referentni scenario i scenario energetske efikasnosti predviđaju rast potrošnje finalne energije u
Srbiji u narednih 15 godina. Međutim, unapređenje energetske efikasnosti dovelo bi do značajnih
ušteda što bi se moglo relativno brzo postići (tokom nekoliko godina nakon primene mera
energetske efikasnosti). Već 2018. potrošnja finalne energije iznosila bi 0,920 miliona tona
ekvivalenta nafte (odn. 9%) manje u odnosu na redovni scenario. Uštede energije u 2025.
procenjene su na 1.138% miliona tona ekvivalenta nafte (odn. 10%) i 1.359 miliona tona
ekvivalenta nafte (odn. 11%) u 2030.
U sektoru domaćinstava strategija predviđa rast potrošnje finalne energije u referentnom
scenariju, ali i pad finalne potrošnje u scenariju unapređenja energetske efikasnosti. Stoga se
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
16
očekuje apsolutni (ne samo relativni) pad potrošnje energije u domaćinstvima. Mere energetske
efikasnosti omogućile bi uštedu od 0,097 miliona tona ekvivalenta nafte energije u domaćinstvima
do 2020. u poređenju sa referentnim scenarijom (odn. 3%). U 2025. uštede u sektoru domaćinstava
procenjene su na 0,163 miliona tona ekvivalenta nafte (odn. 5%). U 2030. ušteda bi bila 0,236
miliona tona ekvivalenta nafte (odn. 8%).
Grafikon 3.6 Očekivane uštede energije kao posledica primene mera energetske efikasnosti u
Srbiji (1.000 tona ekvivalenta nafte)
Izvor: Strategija razvoja energetike Republike Srbije za period do 2025. sa projekcijama do 2030.
(2015.)
441
920
1138
1359
56 97163
236
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
2015 2020 2025 2030
ukupno domaćinstva
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
17
4. Višestruke ekonomske koristi od energetske efikasnosti
Izveštaj Međunarodne agencije za energiju (IEA) „Širenje mreže: višestruke koristi od unapređenja
energetske efikasnosti“ opisuje šire socioekonomske efekte do kojih može dovesti unapređenje
energetske efikasnosti, pored ušteda energije. Efekti se ostvaruju na različitim nivoima privrede:
na individualnom nivou (na nivou pojedinaca, domaćinstava i preduzeća); na nivou sektora (u
privrednim sektorima poput saobraćaja, stambenog, industrijskog sektora); na nacionalnom
nivou (uključujući makroekonomske koristi i pozitivne posledice po nacionalne budžete); i na
međunarodnom nivou (oslikavajući javno dobro od ovih koristi na međunarodnom nivou).
Koristi od energetske efikasnosti mogu se ostvariti različitim merama koje mogu, zauzvrat, na
različite načine da izvrše uticaj u okviru ekonomije i društva. Fokus ove studije stavljen je na efekte
programa sanacije (ili rekonstrukcije) zgrada. Imajući to u vidu u Tabeli 4.1 prikazane su višestruke
koristi koje proističu iz programa sanacije zgrada na različitim nivoima.
Tabela 4.1. Višestruke koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama
Individualni nivo
Niži računi za energiju
Veći komfor u domovima
Povećan raspoloživi prihod
Unapređenje zdravlja i blagostanja
Nivo sektora
Nova radna mesta u sektorima koji su vezani
za energetsku efikasnost
Bolja naplata računa za pružaoce energetskih
usluga
Povećana vrednost stambenih jedinica
Nacionalni nivo
Povećanje zaposlenosti
Smanjenje troškova za javno zdravlje
Energetska sigurnost
Povećan BDP
Unapređen trgovinski bilans
Međunarodni nivo
Smanjene emisije gasova sa efektom staklene
bašte
Ublažavanje cena energije
Izvor: Zasnovano na izveštaju IEA „Širenje mreže: Višestruke koristi od unapređenja energetske
efikasnosti“, 2012.
Ova studija usmerena je na pozitivne posledice unapređenja energetske efikasnosti na nacionalnu
ekonomiju uključujući: BDP, zapošljavanje, zavisnost od uvoza energije, trgovinski bilans i emisiju
gasova sa efektom staklene bašte kao i na budžete (nacionalni i lokalnih samouprava).
Unapređenja energetske efikasnosti mogu se primeniti svuda gde energija troši u procesu
proizvodnje (E3G). To može obuhvatati i unapređenje energetske efikasnosti na glavnim
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
18
infrastrukturnim objektima, u stambenim i poslovnim zgradama, na opremi koja se koristi u
stambenim i poslovnim zgradama kao i u transportu koji je neophodan za logistiku. Realizaciju
unapređenja energetske efikasnosti često sprovode inženjeri, građevinske firme i preduzeća za
montažu koji posluju na lokalu. Na taj način obezbeđuje se značajan i raznolik potencijal za
ekonomsku aktivnost. U delu koji sledi dat je osnovni princip koji stoji iza makroekonomskih
efekata unapređenja energetske efikasnosti.
4.1. Uticaj na BDP
Postoje dve glavne veze između energetske efikasnosti i BDP: povećane investicije i smanjena
tražnja za energijom.
Realizacija unapređenja energetske efikasnosti povećava investicije u robe i usluge u oblasti
energetske efikasnosti, što je komponenta BDP. Veza između smanjenja troškova za energiju i
rasta BDP manje je očigledna. Unapređenja energetske efikasnosti dovode do smanjenja računa za
energiju, do porasta raspoloživog prihoda u domaćinstvima, što se može iskoristiti za potrošnju
drugih roba i usluga u čitavoj privredi. U poslovnom sektoru smanjeni računi za energiju i uštede
koje iz toga proizilaze mogu biti investirani u nove kapacitete ili se mogu iskoristiti za smanjenje
cene roba i usluga. U oba slučaja dolazi do novog podsticaja za rast BDP.
Povećanje BDP zbog povećane proizvodnje roba i usluga u vezi sa unapređenjem energetske
efikasnosti predstavlja direktan efekat na prihode na nacionalnom nivou. Međutim, ukupni
uticaji na BDP se tu ne završavaju. Treba imati u vidu i indirektne i indukovane uticaje. Do
indirektnih efekata dolazi kada lanci snabdevanja povezani sa proizvodnjom roba i usluga koje su
u vezi sa energetskom efikasnošću povećaju proizvodnju. Pored toga, indukovani efekat je
proizvod povećanog prihoda koji će biti potrošen u drugim privrednim sektorima. Indukovani
efekat je rezultat druge i treće runde trošenja novog prihoda odn. efekat multiplikacije prihoda.
Studije koje ispituju makroekonomske efekte unapređene energetske efikasnosti (gde su potrebe
za energijom smanjene za 8 do 15%) predlažu značajne potencijalne uticaje uključujući povećanje
BDP u rasponu od 0,8% do 1,26% (E3G, 2012.). Prema studiji Međunarodne agencije za energiju
“Capturing the Multiple Benefits of Energy Efficiency” stope rasta BDP iznose od 0,25% do 1,1%.
Konsultantska kuća Cambridge Econometrics sprovela je kvantitativnu analizu kako bi utvrdila
uticaj energetske efikasnosti na BDP u Ujedinjenom Kraljevstvu. Rezultati analize pokazali su da
je politika energetske efikasnosti u Ujedinjenom Kraljevstvu od 2000. do 2010. godine proizvela
dodatni realni godišnji rast BDP od 0,1%.
S obzirom na cilj ove studije, što je istraživanje potencijalnih makroekonomskih efekata mera koje
se odnose na unapređenje energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji, posebnu pažnju trebalo bi
posvetiti relevantnim studijama koje se bave sanacijom zgrada. Konsultantska kuća Copenhagen
Economics sastavila je model makroekonomskih uticaja sanacije zgrada u cilju unapređenja
energetske efikasnosti u EU. Oni su procenili povećanje BDP od 2,35 do 3,03 milijardi evra po
milionu tona ekvivalenta nafte u potrebama za finalnom energijom (Copenhagen Economics,
2012.).
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
19
Konačno, energetska efikasnost veoma je povoljna za ekonomski rast. Iako se procenjuje da su
efekti relativno mali, oni su pozitivni nezavisno od toga koje metode i pretpostavke su korišćene
za procenu.
4.2. Uticaj na zapošljavanje
Kao i u slučaju BDP, ukupni uticaji unapređenja energetske efikasnosti na zapošljavanje sastoji se
od direktnog, indirektnog i indukovanog otvaranja radnih mesta.
Do direktnog kreiranja radnih mesta dolazi u sektorima proizvodnje roba i usluga koji su direktno
vezani za unapređenje energetske efikasnosti (proizvodnja materijala za izolaciju, energetski
efikasna stolarija, energetski efikasni kućni aparati i tako dalje, na primer).
Indirektni poslovi stvaraju se dalje u lancu snabdevanja. Vrednost otvorenih radnih mesta zavisi
od raznih faktora poput intenziteta rada, lokalnih sadržaja, iznosa zarade (Pollin, Heintz i Garrett‐
Peltier, 2009.) i vremenskog trajanja programa unapređenja energetske efikasnosti.
U okviru efekta promene troškova kao rezultat uštede na računima za energiju i zarada novih
radnika, moglo bi doći i do novih radnih mesta u svim sektorima privrede (indukovani efekat).
Obim ovog efekta zavisi od vrednosti nacionalnih/regionalnih ekonomskih multiplikatora.
Kada se evaluiraju efekti unapređenja energetske efikasnosti na nacionalnom nivou, mora se u
ozbiljno razmatranje uzeti efekat izmeštanja. Povećanu proizvodnju i zapošljavanje u sektorima
koji imaju veze sa proizvodima i uslugama iz oblasti energetske efikasnosti može pratiti smanjenje
proizvodnje i zaposlenosti u sektorima proizvodnje energije. Da li će doći do toga zavisi od
domaćih odn. uvoznih sadržaja relevantnih roba, usluga i proizvodnje goriva kao i od intenziteta
rada u njihovoj proizvodnji.
Postoji teoretski rizik da bi povećanje energetske efikasnosti moglo dovesti do strukturne
nezaposlenosti, koja bi bila odraz neusklađenosti veština u privredi koja se menja, zato što
predstavlja jasno pomeranje u pogledu sveukupnih potreba za zapošljavanjem u privredi– ka
određenim sektorima, i sve dalje od sektora fosilnih goriva (E3G). U ekonomijama koje rade na
granici proizvodnih mogućnosti (bez strukturne neuposlenosti resursa) to znači da će poslovi
kreirani kroz politike energetske efikasnosti potisnuti alternativne poslove i investicije kroz sektor
proizvodnje energije/goriva. Međutim, kad god je stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope
nezaposlenosti (što je slučaj u Srbiji kao i u većini modernih ekonomija), to neće biti slučaj. Pored
toga, uopšte neće doći do sužavanja sektora proizvodnje energije. To bi bio slučaj kada bi se sve
veća ekonomska aktivnost povezivala sa nepromenjenom potrošnjom energije (i smanjenjem
energetskog intenziteta ekonomije). Ako se to izuzme, smanjenje ukupne potrošnje energije
(ukoliko bi do njega uopšte došlo) verovatno bi imalo ograničen uticaj na zapošljavanje u Srbiji (i
u svim zemljama uvoznicama goriva), u kojima se većina energenata za proizvodnju energije uvozi
iz inostranstva.
U brojnim studijama identifikovan je uticaj unapređenja energetske efikasnosti na zapošljavanje.
U većini studija neto uticaji energetske efikasnosti na zapošljavanje su pozitivni nezavisno od
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
20
pristupa modeliranju koji je korišćen. U većini studija ustanovljeno je da investicije u energetsku
efikasnost imaju mali neto pozitivni uticaj na zapošljavanje. To odražava tendenciju za sektore koji
obezbeđuju energetski efikasne robe i usluge (posebno za građevinski sektor i sektor zgradarstva)
da budu više radno intenzivni sektori nego sektori za proizvodnju energije, posebno u zemljama
koje uvoze energiju (Quirion, 2013.). Međutim, skala primećenih uticaja na zapošljavanje značajno
se razlikuje, u skladu sa intenzitetom mera. U našem pregledu posebna pažnja posvećena je
studijama efekata unapređenja energetske efikasnosti u zgradarstvu.
Uerge-Vorstatz et al. (2012) smatraju da bi program temeljnog renoviranja zgrada u Poljskoj, kojim
bi se uštedele između 0,6 i 1,3 milijarde evra energije godišnje, imao direktan uticaj na
zapošljavanje u građevinskom sektoru između 15.000 i 87.000 zaposlenih u ekvivalentu punog
radnog vremena 2020. godine.
Pikas et al., (2015.) izvršili su procenu uticaja sanacije stambenih zgrada u Estoniji na zapošljavanje.
U studiji je prikazano da je kreirano 17 direktnih i indirektnih radnih mesta na svakih milion evra
investicija. Direktno je otvoreno deset radnih mesta u građevinskim delatnostima, a između
jednog i šest radnih mesta u oblasti konsultskih usluga i u proizvodnoj industriji.
Može se uočiti određeni stepen saglasnosti koji postoji u vezi sa procenjenim neto uticajem od 17
do 19 novih radnih mesta na svaki milion evra utrošen na unapređenje energetske efikasnosti
(IEA, 2014.).
4.3. Uticaj na javni budžet
Neke prethodne studije pokazale su da je primena mera energetske efikasnosti od koristi za javni
sektor, posebno za lokalne samouprave (IEA, 2012.). Ipak mnogi kreatori politika nisu još usvojili
praksu da uzimaju u razmatranje potencijalni uticaj na njihove javne budžete. Pošto mere politike
energetske efikasnosti definišu nacionalne, lokalne ili opštinske vlasti i pošto te mere u većini
slučajeva podrazumevaju finansijske i fiskalne podsticaje, interes kreatora politika za izradu
sveobuhvatne studije troškova i koristi za budžete osnovan je i očekivan. Vlade sprovode politike
u cilju rešavanja jasno identifikovanih potreba i kada su koristi od intervencije veće od troškova
po društvo. Odgovorni kreatori politika trebalo bi uvek da uzmu u obzir i troškove i koristi
određenih mera koje će biti sprovedene i takva analiza ne bi smela da bude ograničena samo na
finansijske, već bi trebalo da uključuje i socio-ekonomske aspekte. Međutim, takve studije u
oblasti mera energetske efikasnosti su retke barem u zemljama u razvoju, pre svega zbog
nedostatka finansijskih sredstava koja su neophodna da bi se izradila tako kompleksna studija.
Procena uticaja unapređenja energetske efikasnosti na budžet predstavlja složen zadatak usle
raznolikih uticaja koje takve politike ostvaruju. Kao i kada je reč o uticaju na BDP i zapošljavanje,
uticaji unapređenja energetske efikasnosti na budžet posledica su povećanih investicija i
smanjenih izdataka za energiju.
Unapređenje energetske efikasnosti i smanjenje potrošnje energije mogu uticati i na budžetske
prihode i na budžetske rashode. Najočigledniji uticaj implementacije mera u oblasti unapređenja
energetske efikasnosti predstavljaju značajno povećanje javne potrošnje (i budžetskih rashoda) na
grant šeme, koncesione kredite, finansijske garancije i ostale finansijske podsticaje. S druge strane,
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
21
finansijska stimulacija za realizaciju mera energetske efikasnosti očigledno vodi u smanjenje
fiskalnih prihoda. Međutim, uticaj unapređenja energetske efikasnosti na javni budžet se tu ne
završava.
Mere energetske efikasnosti mogle bi imati čitav niz pozitivnih uticaja na budžet (i na
nacionalnom ili lokalnom nivou). Kao što je prethodno prikazano, unapređenja energetske
efikasnosti mogu da podstaknu ekonomsku aktivnost, da dovedu do veće stope rasta BDP i da
utiču na otvaranje novih radnih mesta. To dovodi do porasta budžetskih prihoda kroz povećanje
ubiranja poreza na promet i dohodak. S druge strane, smanjenje investicija u javnu energetsku
infrastrukturu kao i manji javni rashodi za potrošnju energije u javnom sektoru utiču na
smanjenje budžetskih rashoda. Ovi efekti mogu biti značajni u zemljama sa velikim javnim
sektorom kao što je to slučaj u Srbiji.
Kao što su pokazale neke studije, unapređenja energetske efikasnosti imaju uticaja na smanjenje
pritiska na nacionalni i opštinski budžet i na unapređenje fiskalnog bilansa. Istraživanje je
pokazalo da trenutni program energetske efikasnosti (poput finansijskih podsticaja za energetski
efikasne zgrade) proizvode neto koristi za budžete (Kuckshinrichs, Kronenberg i Hansen, 2013;
Prognos, 2013.).
Kuckshinrichs, Kronenberg i Hansen (2013.) procenjuju da Program finansiranja Nemačke
razvojne banke KfW za energetski efikasnu sanaciju i novogradnju košta 1,3 milijarde američkih
dolara u bespovratnim sredstvima i u smanjenim kamatama na kredite. Isti program promoviše
bruto investicije u energetsku efikasnost od 25,25 milijardi američkih dolara u 2011. i smatra se da
je na taj način podstaknuto bruto ulaganje dodatnih 12 milijardi dolara u energetski efikasne
zgrade, što je ostvarilo poreski prihod od prodaje od investitora i na proizvode od 7,7 milijardi
dolara. Na taj način budžetski prihodi povećani su ukupno za 5,9 dolara za svaki dolar koji je
uložen kroz program.
Copenhagen Economics (2012.) navodi da bi ulaganja na godišnjem nivou od 56 milijardi dolara u
energetski efikasnu sanaciju zgrada do 2020. u EU dovela do kreiranja oko 760.000 radnih mesta
godišnje. To dovodi do neto trajnog godišnjeg povećanja javnih budžeta u iznosu od 41 do 56
milijardi dolara. Drugim rečima, budžetski prihodi će biti povećani za 0,73 do 1 dolara za svaki
dolar uložen u program.
4.4. Povratni efekat
Sveobuhvatna studija makroekonomskih efekata unapređenja energetske efikasnosti trebalo bi da
uzme u obzir tzv. povratni efekat. Povratni efekat definiše se kao povećanje tražnje za energijom
do koga može doći kada smanjenje računa za energiju poveća raspoloživi prihod (tzv. „prihodni
efekat“) dok niže cene podstiču zamenu i korišćenje druge aktivnosti kojima se troši energija
(„efekat supstitucije“). Pošto prihodni efekat definitivno utiče na povećanje blagostanja, podstiče
kupovnu moć potrošača, taj fenomen može dovesti do toga da se postavi pitanje validnosti
unapređenja energetske efikasnosti u kontekstu dalekosežnog smanjenja emisije gasova sa
efektom staklene bašte (E3G, 2012.).
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
22
Razlikujemo tri tipa povratnih efekata (IEA, 2012.):
- Do direktnog povratnog efekta dolazi kada potrošač ili proizvođač, koji smanjuje svoje
troškove za energiju investirajući u energetski efikasne aktivnosti/kupovinu, odluči da
poveća potrošnju energije koristeći ušteđeni novac.
- Do indirektnog povratnog efekta dolazi kada potrošači i preduzeća ulože sredstva koja
su uštedeli unapređenjima energetske efikasnosti u drugu robu. Indirektni povratni efekat
je teže ispitati od direktnog povratnog efekta tako da u toj oblasti ima manje studija.
- Makroekonomski ili povratni efekat u celokupnoj privredi nastaje kada unapređena
energetska efikasnost vodi u povećanu energetsku proizvodnju i ekonomski rast. Taj
efekat je najmanje dokumentovan i predmet je pogrešnog tumačenja.
Tabela 4.2. Primeri povratnih efekata
Povratni efekti Potrošač Proizvođač
dohodak supstitucija autput supstitucija
direktni
Pojačati grejanje,
voziti više
Kupovina veće
kuće
Povećanje
proizvodnje
Veća upotreba
energije u odnosu
na druge
proizvodne
faktore
indirektni Odlazak na putovanje
Niži trošak za gorivo povećava
potrošnju goriva
makroekonomski Manji utrošak na energiju povećava
tražnju za ostalom robom i uslugama
Povećanje produktivnosti i veći profit
povećava nivo investicija u ekonomiji
Izvor: IEA, 2012. Širenje mreže: Višestruke koristi od unapređenja energetske efikasnosti
Obim povratnog efekta obrađen je u literaturi i u velikom broju istraživanja došlo se do zaključka
da on postoji, ali da nije dovoljno snažan da bi nadjačao energetske i finansijske uštede koje su
posledica unapređenja energetske efikasnosti. Ipak, povratni faktori mogu da ublaže obim koristi
od unapređenja energetske efikasnosti i trebalo bi da se uzmu u obzir prilikom planiranja politika
i evaluacije efekata.
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
23
5. Metodologija
Ovde su objašnjeni različiti aspekti metodologije koja će biti primenjena u ovoj studiji: obim
analiziranih efekata kao i metode korišćene za izračunavanje procene zapošljavanja, BDP i uticaja
na javni budžet.
5.1. Obim efekata
Cilj ove studije je procena ukupnih ekonomskih efekata unapređenja energetske efikasnosti u
zgradama u Srbiji. To uključuje procenu ukupnih ekonomskih efekata koji se sastoje od direktnih,
indirektnih i indukovanih efekata.
Direktan uticaj na ekonomsku aktivnost proističe iz direktnih izdvajanja za robe, usluge i rad u
vezi sa unapređenjima energetske efikasnosti. To predstavlja dodatni prihod i zapošljavanje do
koga dolazi u okviru datog sektora kao odgovor na povećanu finalnu tražnju za
proizvodima/uslugama tog sektora.
Indirektni uticaj posledica je povećane tražnje za robama i uslugama koje obezbeđuju direktno
sektori koji su povezani sa unapređenjem energetske efikasnosti. Procenjuje se da će svaka
dodatna tražnja kreirati dalju aktivnost u lancu snabdevanja indirektnih roba i usluga. To
predstavlja dodatni prihod i zapošljavanje do koga dolazi ili koje se gasi dok ostali sektori šire svoju
aktivnost kako bi obezbeđivali ulazne elemente koji su neophodni u datom sektoru.
Indukovani uticaj rezultat je ponovnog trošenja prihoda i profita u okviru regiona/privrede. To
predstavlja prihod ili zapošljavanje koje nastaje ili se gasi kako bi se zadovoljila dodatna tražnja iz
svih sektora koja proističe iz trošenja većih prihoda domaćinstava koji su nastali direktnim ili
indirektnim efektima kao posledica inicijalnog povećanja finalne tražnje u datom sektoru. Deo
dodatnog prihoda koji se izdvaja za robe i usluge predstavlja suštinski parametar i zavisi od
poreskih stopa i stopa štednje.
Taj efekat se izračunava preko multiplikatora (koji je poznat kao multiplikator potrošnje) i može
se izraziti na sledeći način:
Indukovani multiplikator = 1/ (1-y),
Pri čemu y predstavlja odnos između dodatnog prihoda koji se izdvaja za robe i usluge proizvedene
u regionu (nakon plaćanja poreza, štednje i izdvajanja za robe proizvedene izvan regiona, plaćanja
zakupa, itd.).
Ukupni ekonomski uticaj unapređenja energetske efikasnosti trebalo bi da se izračunava kao neto
uticaj, što znači da treba uzeti u obzir svaki efekat izmeštanja. Do efekta izmeštanja dolazi kada
smanjena potrošnja dovede do smanjene ekonomske aktivnosti u sektoru proizvodnje
energije/energenata. Ovaj direktan gubitak radnih mesta u sektoru proizvodnje energije bi
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
24
prouzrokovao dodatan gubitak radnih mesta u drugim sektorima nacionalne ekonomije usled
indirektnih i indukovanih efekata.
5.2. Procena uticaja na zapošljavanje i BDP
Glavni metodološki zadatak studija makroekonomskog uticaja jeste da se odabere odgovarajuća
metodologija koja će biti korišćena u evaluaciji efekata. U relevantnoj literaturi mogu se pronaći
tri glavne metodologije za procenu makroekonomskih uticaja energetske efikasnosti:
- racio pristup ili pristup po faktoru zapošljavanja (EFA),
- analiza inputa i autputa (IOA), i
- kompleksni modeli (GCA i sl.).
Glavni ograničavajući faktor prilikom odabira odgovarajuće metodologije je raspoloživost
podataka. Pošto ne postoje tabele sa ulaznim i izlaznim podacima (inputima i autputima) za
ekonomiju Srbije, u ovoj studiji biće korišćen pristup po faktoru zapošljavanja (ili racio pristup) za
procenu direktnih efekata.
Ovaj metod predstavlja prilično popularan pristup u literaturi koja se bavi makroekonomskim
efektima razvoja sektora obnovljive energije ili unapređenja energetske efikasnosti. Osnovna ideja
je da se pronađu faktori zapošljavanja odn. radni intenzitet različitih tehnologija ili praksi. Faktori
zapošljavanja obično su zasnovani na ispitivanju industrije i pregledu literature, što će biti slučaj i
u ovoj studiji.
Obično se koriste dva odnosa u poređenju potencijala različitih tehnologija za kreiranje radnih
mesta:
- Broj radnih mesta koja su otvorena za određeni nivo izlaznih rezultata (poput radnih
mesta po jedinici proizvodnje energije ili po jedinici ušteđene energije na osnovu mera
energetske efikasnosti u određenoj tehnologiji/ tipu intervencije),
- Broj radnih mesta koja su otvorena za određeni nivo izdvajanja za određenu tehnologiju
(Kammen, 2004; Wei et al, 2011.).
U literaturi se mogu naći različiti faktori zapošljavanja. Ponekad oni ukazuju na bruto direktni
efekat generisanja radnih mesta odn. ne uzimaju u obzir moguće efekte izmeštanja na drugu
ekonomsku aktivnost (poput gubitka radnih mesta zbog smanjenih izdvajanja za izvore energije
što je rezultat manje potrošnje energije). Ukoliko se uzme u obzir efekat izmeštanja, odnosi
ukazuju na neto efekat generisanja radnih mesta.
Pored toga, faktori zapošljavanja često se izračunavaju samo kao direktni efekti na zapošljavanje
odn. kao poslovi koji su vezani direktno za aktivnosti radi uštede energije, ne uzimajući u obzir
indirektne efekte (stvaranje radnih mesta u lancu snabdevanja) ili indukovane efekte koji su
rezultat trošenja ušteda energije u nekom drugom delu privrede (efekat multiplikatora). U
slučajevima kada se odnosi koriste kako bi se generisali nacionalni podaci, kao što je to slučaj u
ovoj studiji, ti efekti izmeštanja i multiplikatora mogli bi imati suštinski značaj iako ih je teško
izmeriti (Cambridge Econometrics, 2015.).
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
25
Fokus ove studije je da se procene ukupni (direktni, indirektni i indukovani) neto efekti na
zapošljavanje koji mogu biti rezultat unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji.
Posledična procena broja kreiranih radnih mesta kao rezultata investicija u energetsku efikasnost
biće prevedena u novi prihod primenom makroekonomskih multiplikatora. To je u skladu sa
pristupom primenjenim u Copenhagen Economics (2012.).
Indirektni i indukovani efekti programa unapređenja energetske efikasnosti procenjeni su na
osnovu koncepta multiplikatora investicija. Ključni uvid koncepta multiplikatora investicija je da
se nacionalni prihod uvećava više nego što je inicijalni rashod za investicije. Kada investicija uđe
u privredu, tražnja za radnom snagom i materijalom se povećava. Zaposleni koje angažuju projekti
i firme koje prodaju robu i usluge neophodne za realizaciju projekta će dalje podsticati tražnju za
drugim robama i uslugama kako budu trošili svoje zarade. Potencijal kako bi indirektni efekti
ostvarili pun uticaj zavisi od nivoa lokalnog razvoja i veza između lokalnih kompanija i dobavljača
(The Urban Institute, 2009, str.3).
Standardni pristup za izračunavanje ekonomskog multiplikatora na nacionalnom ili regionalnom
nivou je upotreba input-autput tabela. Međutim, budući da ove tabele nisu raspoložive za srpsku
privredu, neophodno je primeniti alternativni pristup. Jedan od njih je metod Lokalnog
multiplikatora 3 (LM3) koji se zasniva na anketiranju kompanija i njihovih zaposlenih u cilju
ustanovljavanja njihovih šema potrošnje. Ova metodologija korišćena je za procenu vrednosti
multiplikatora za različite lokalne samouprave i različite industrije u Srbiji u okviru projekta
"Podsticaj ekonomskom razvoju opština" (MEGA) koji finansira Agencija za međunarodni razvoj
Sjedinjenih Američkih Država (USAID), a sprovodi Urban Institute. Za svrhe ove studije, pomenuta
metodologija korišćena je za procenu multiplikatora investicija u građevinskoj industriji u Srbiji.
Procenjeno povećanje prihoda je potom prevedeno u efekat zapošljavanja upotrebom podataka o
produktivnosti sektora u okviru srpske privrede.
Metodologija procene efekata kreiranja radnih mesta kao rezultat unapređenja energetske
efikasnosti u zgradama predstavljena je na Grafikonu 5.1.
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
26
Grafikon 5.1 Metod procene efekata na zapošljavanje
Izvor: D. Arena et al. Employment Impacts of a Large‐Scale Deep Building Energy Retrofit
Program in Hungary. Budapest: Central European University. (Uticaji na zapošljavanje programa
temeljne energetske sanacije zgrada u Mađarskoj.). Budimpešta: Centralno-evropski Univerzitet.
5.3. Procena uticaja na javni budžet
Rezultati studije o uticajima na zapošljavanje biće korišćeni kao ulazni parametar za procenu
uticaja unapređenja energetske efikasnosti na javni budžet. Ova metodologija je u skladu sa
Copenhagen Economics (2012.).
Na početku procene uticaja na javni budžet sprovodi se izračunavanje efekta na BDP. Na osnovu
neophodnih investicija, potencijalni rast BDP procenjuje se primenom multiplikatora investicija
koji su procenjeni na osnovu prethodno objašnjenog LM3 metoda koji je neznatno izmenjen za
potrebe ove studije. Promena u prihodima javnog budžeta izračunava se na osnovu elastičnosti
državnih bilansa na promene BDP u srpskoj privredi, a procenjeno je da iznosi 0,35.
5.4. Izbor faktora zapošljavanja
Imajući u vidu značaj uticaja na zapošljavanje u svakom razmatranju investicionih programa bilo
koje vrste koje sprovodi Vlada, izrađeno je mnoštvo studija sa ciljem da izvrše procene tih uticaja.
Program
renoviranja Sektor proizvodnje i
distribucije energije
Građevinski
sektor
Sektori u lancu vrednosti
Sektori u lancu vrednosti
ori snabdevanja
Ostali
sektori Domaćinstva
Gubljenje poslova Gubljenje poslova
Dobijanje poslova
Gubljenje poslova
Dobijanje poslova
Dodatno trošenje i dobijanje poslova
Do
dat
ni r
asp
olo
živi
do
ho
dak
gu
blje
nje
po
slo
va
DIREKTNI efekti
INDIREKTNI efekti
INDUKOVANI efekti
Do
bija
nje
po
slo
va
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
27
U okviru ovog istraživanja pregledan je čitav niz studija sa fokusom na programe unapređenja
energetske efikasnosti.
Kao što je objašnjeno, direktan efekat zapošljavanja od investicija u sanaciju zgrada u Srbiji u
okviru ove studije procenjuje se na osnovu faktora zapošljavanja. U najvećem broju ovih studija
izvršena je procena uticaja na zapošljavanje uz procenu broja radnih mesta u ekvivalentu punog
radnog vremena po investiciji od 1 milion uložene valute.
.
U Tabeli 5.1 prikazan je pregled faktora zapošljavanja na osnovu procene u studijama o
energetskoj efikasnosti iz celog sveta izražen kroz direktno kreirana radna mesta na uloženih
milion evra u energetsku efikasnost.
Tabela 5.1. Pregled faktora zapošljavanja u literaturi
Studija Zemlja/region Faktor zapošljavanja intervencija
Wade et al., 2000 EU 21,25 radnih mesta
/mil.evra
Energetska
efikasnost
CECODHAS Ponuda za
bordu protiv klimatskih
promena
Evropa 21,25 radnih mesta
/mil.evra
Sanacija zgrada
Pollin, Heintz i
Garrett-Peltier, 2009
SAD 16,60 radnih mesta
/mil.evra
Sanacija zgrada
Evropska fondacija za
klimu
Mađarska 26,00 radnih mesta/
mil.evra
Sanacija zgrada
Izvor: na osnovu odabranih studija
Tabela prikazuje da faktori zapošljavanja mogu da variraju u različitim studijama. Oni se kreću od
16,6 radnih mesta/mil.evra do 26,6 radnih mesta/mil.evra. Pošto su faktori zapošljavanja glavni
ulazni podaci za procenu efekata na zapošljavanje, BDP i javni budžet, rezultati su krajnje osetljivi
na izbor faktora.
Većina ovih studija sprovedena je u razvijenim zemljama. Slične studije verovatno bi došle do
drugačijih rezultata ako bi se primenile na ekonomije u tranziciji ili u zemljama u razvoju. U
takvim zemljama radni intenzitet obično je veći, jer je cena rada niža i često prihvatljivija od
automatizovanih načina proizvodnje (Rutovitz i Atherton 2009, str. 29). Procena direktnih efekata
na zapošljavanje korišćena u ovoj studiji bazira se na faktoru zapošljavanja dobijenom u studiji
Evropske fondacije za klimu (2010.), odn- 26,00 kreiranih novih radnih mesta, kao najrelevantnijeg
za ovu studiju usled činjenice da:
- je procenjen za Mađarsku 2010. (tranziciona ekonomija u Evropi),
- je procenjen za program temeljne sanacije zgrada (isti tip programa kao i u ovoj studiji).
Iako dovode do otvaranja radnih mesta u građevinskom sektoru, investicije u sanacije zgrada
doprinele bi gubitku radnih mesta u sektoru proizvodnje energije. Budući da investicije u
energetsku efikasnost stambenih zgrada smanjuju tražnju za energijom za grejanje, ovaj sektor bi
se suočio sa gubitkom radnih mesta. Na osnovu produktivnosti u sektoru energetike u Srbiji, kao
i na osnovu prosečne cene toplotne energije i procenjenih ušteda energije (procena je izvršena u
kasnijoj fazi ove studije), pretpostavka u ovoj studiji je da bi u sektoru proizvodnje energije bilo
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
28
ugašeno 5 radnih mesta na svaki milion evra uložen u unapređenje energetske efikasnosti u
stambenim zgradama u Srbiji.
5.5. Smanjenje emisija CO2
Da bismo procenili potencijal ublažavanja emisija štetnih gasova kao posledice unapređenja
energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji, neophodno je prvo utvrditi faktore emisije ugljen-
dioksida za relevantne energente za grejanje.
Faktori emisije za primarne energente poput prirodnog gasa, uglja, drveta i naftnih derivata uzeti
su iz Smernica za nacionalne inventare gasova sa efektom staklene bašte Međunarodnog panela
za klimatske promene (IPCC) (2006.). Složeniji zadatak bio je da se odrede faktori emisije ugljen-
dioksida za potrošnju električne energije i za potrošnju energije za daljinsko grejanje. Faktor
emisije za potrošnju energije zavisi od konkretnog sistema za proizvodnju električne energije na
nacionalnom nivou (način proizvodnje električne energije, gubici u mreži, efikasnost
transformatora, itd.), zbog čega su faktori nacionalni i vremenski određeni. U Tabeli 5.2 prikazani
su faktori emisije ugljen-dioksida korišćeni u ovoj studiji.
Tabela 5.2. Faktori emisije CO2
Energent gCO2 / kWh Izvor
prirodni gas 200
Ministarstvo rudarstva i
energetike Republike Srbije
ugalj (lignit) 360
lož ulje 275
električna energija 800
Radna pretpostavka bila je da se faktori emisije ne menjaju tokom vremena i da električna energija
i tehnologije za daljinsko grejanje ostaju isti tokom trajanja scenarija.
Smanjenje emisije ugljen-dioksida biće izračunato kao proizvod ušteda energije i emisija na
nacionalnom nivou. Specifična emisija na nacionalnom nivou predstavlja ponderisanu
aritmetičku sredinu faktora emisije različitih energenata korišćenih za proizvodnju energije za
grejanje.
Međutim, „povratni efekat“ – kombinacija onoga što je u ekonomiji poznato kao „prihodni efekat
i efekat supstitucije“ – može nastupiti kao rezultat unapređenja energetske efikasnosti. Povratni
efekat definiše se kao povećanje tražnje za energijom do koga može doći kada smanjenje računa
za energiju poveća raspoloživi prihod (tzv. „prihodni efekat“) dok niže cene podstiču zamenu i
korišćenje druge aktivnosti kojima se troši energija („efekat supstitucije“). Pošto prihodni efekat
definitivno utiče na povećanje blagostanja, podstiče kupovnu moć potrošača, taj fenomen može
dovesti do toga da se postavi pitanje validnosti unapređenja energetske efikasnosti u kontekstu
smanjenja emisije CO2 na nivou cele privrede (E3G, 2012.).
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
29
5.6. Uticaj na energetsku zavisnost na nacionalnom nivou
Unapređenja energetske efikasnosti imaju za posledicu da se države manje oslanjaju na uvoz
energije za svoje potrebe i stoga povećavaju svoju energetsku sigurnost i smanjuju zavisnost od
uvoza energije.
U skladu sa energetskim bilansom energetska zavisnost Republike Srbije iznosila je 2015. godine
oko 33%. Bez unapređenja energetske efikasnosti procenjuje se da će zavisnost od uvoza porasti
na nivo od 37,4% do 2030. S druge strane, uz unapređenje energetske efikasnosti energetska
zavisnost ostaće na istom nivou u narednih 15 godina.
Tabela 5.3. Zavisnost Republike Srbije od uvoza energije (%)
Referentni scenario Scenario sa primenom
mera energetske efikasnosti
2015 32,8 32,8
2020 33,7 30,0
2025 36,2 31,5
2030 37,4 32,9
Izvor: Strategija razvoja energetike Republike Srbije za period do 2025. sa projekcijama do 2030.
(2015.)
Unapređenje energetske efikasnosti u stambenim objektima u odabranim lokalnim
samoupravama doprineće smanjenju uvoza goriva poput sirove nafte, prirodnog gasa i u manjoj
meri uglja. Međutim, imajući u vidu odnos između potrošnje energije u odabranim lokalnim
samoupravama i ukupne potrošnje energije u Srbiji, očekuje se da će ovaj efekat biti zanemarljiv.
5.7. Model istraživanja
Na osnovu opisanih višestrukih makroekonomskih efekata unapređenja energetske efikasnosti i
metodologije koja će biti korišćena u procenama, određen je model istraživanja koji je predstavljen
na Grafikonu 4.2. Radi jednostavnosti grafikon predstavlja model za procenu uticaja energetske
efikasnosti na BDP, zapošljavanje i javni budžet. Uticaji na trgovinski bilans, energetsku zavisnost
i smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte nisu prikazani. Ovi efekti su konkretniji i
biće opisani u nastavku.
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
30
Grafikon 5.1 Model istraživanja
Uticaj na javni budžet
Program energetske efikasnosti (EE)
Otvaranje radnih
mesta
Povećane investicije u
robu i usluge u oblasti
EE
Smanjena potrošnja
energije
Efekat izmeštanja u
sektoru proizvodnje
energije
Neto efekat na
zapošljavanje
Povećan raspoloživi
prihod
Uticaj na BDP
Obim
programa
Uštede
Faktori
zapošljavanja
Elastičnost
javnog
Multiplikator
BDP
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
31
Na Grafikonu 5.2 u plavim pravougaonicima predstavljeni su makroekonomski uticaji
unapređenja energetske efikasnosti, dok su koeficijenti i pretpostavke za proračun predstavljeni u
sivim okruglim poljima. Izvori podataka za navedene koeficijente su sledeći:
- Obim programa energetske efikasnosti kao i očekivanih investicija (u novčanim iznosima)
procenjeni su u skladu sa pristupom sa višestrukim scenarijom (u dogovoru sa GIZ
Projektom EE u Srbiji),
- Potrebne investicije za unapređenje energetske efikasnosti stambenih zgrada procenjene
su na osnovu rezultata GIZ Projekta EE u Srbiji,
- Uštede energije (izražene u MWh i u evrima) koje su posledica unapređenja energetske
efikasnosti u zgradama (stambenim i javnim) uzete su iz raspoloživih rezultata GIZ
Projekta EE u Srbiji),
- Faktori zapošljavanja (odn. radni intenzitet radnih mesta u sektorima koji su u vezi sa
energetskom efikasnošću) odabrani su kako je prethodno opisano, na osnovu pregleda
literature.
- BDP multiplikator procenjen je putem anketa kompanija i zaposlenih u građevinskom
sektoru, kako je prethodno opisano,
- Elastičnosti javnog budžeta na promene BDP bazirane su na zvaničnoj nacionalnoj
statistici.
Trebalo bi naglasiti da ne bi trebalo koristiti sve uštede koje su posledica manjih računa za
utrošenu energiju nakon unapređenja energetske efikasnosti za izračunavanje indukovanog
prihoda i efekat na zapošljavanje. Ulaganja u energetsku efikasnost se u velikoj meri oslanjaju na
privatne budžete vlasnika stambenih objekata (iako se može očekivati određena finansijska
podrška od lokalnih samouprava i nacionalne vlade). Otplata duga u vezi sa investicijama
umanjuje raspoloživi prihod, i time smanjuje indukovano zapošljavanje i BDP. Puna dobit po
prihod stupa na snagu tek posle otplate celokupnog duga. Stoga je pretpostavka u ovoj studiji da
će celokupi iznos ušteda koje su ostvarene od nižih računa za energiju biti korišćen za otplatu
investicije sve dok celokupni dug ne bude otplaćen. Nakon toga, raspoloživi prihod domaćinstava
će biti uvećan, što će dovesti do povećanja BDP i zapošljavanja širom cele privrede usled
indukovanog efekta. Period otplate se izračunava na osnovu reprezentativnog slučaja ulaganja i
ušteda.
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
32
6. Stambeni fond u Srbiji
6.1. Kratak pregled tipologije stambenih zgrada u Srbiji
Kao rezultat GIZ projekta „Energetska efikasnost u zgradarstvu u Srbiji“ razvijena je tipologija
stambenih zgrada.
Sve stambene zgrade podeljene su u razrede na osnovu dva kriterijuma koji su relevantni za
potrošnju energije: tip zgrade (oznaka od 1 do 6) i godina izgradnje (oznaka od A do F). Tipovi
zgrada prikazani su i opisani u Tabeli 6.1. U Tabeli 6.2 objašnjena je podela na osnovu godine
izgradnje.
Tabela 6.1. Tipovi stambenih zgrada
JED
NO
PO
RO
DIČ
NE
I
PO
RO
DIČ
NE
ZG
RA
DE
1 SLOBODNOSTOJEĆA ZGRADA Jednoporodična ili porodična zgrada sa 1-4 stambene jedinice. Zgrada je slobodnostojeća na zasebnoj parceli. Zgrada se ne graniči sa susednim zgradama ni jednom stranom.
2 ZGRADA U NIZU- IVIČNA Jednoporodična ili porodična zgrada sa 1-4 stambene jedinice. Zgrada se nalazi na zasebnoj parceli u okviru niza istih zgrada. Zgrada se graniči sa susednom sa jedne strane.
VIŠ
EP
OR
OD
IČN
E Z
GR
AD
E
3 SLOBODNOSTOJEĆA ZGRADA Višeporodična zgrada sa više od 4 stambene jedinice sa jednim ulazom. Zgrada je slobodnostojeća na zasebnoj parceli. Zgrada se ne graniči sa susednim zgradama ni jednom stranom.
4 SLOBODNOSTOJEĆA ZGRADA Višeporodična zgrada koja se satoji od dve ili više identičnih jedinica sa odvojenim ulazima. Zgrada je slobodnostojeća na zasebnoj parceli. Zgrada se ne graniči sa susednim zgradama ni jednom stranom.
5
ZGRADA U NIZU- CENTRALNA Višeporodična zgrada sa više od 4 stambene jedinice sa jednim ulazom. Zgrada se nalazi u okviru niza sličnih zgrada. Zgrada se graniči sa susednim sa dve strane.
6 SLOBODNOSTOJEĆA VIŠESPRATNICA 10+ Višeporodična zgrada sa više od 4 stambene jedinice sa jednim ulazom. Zgrada ima preko 10 spratova iznad zemlje. Zgrada je slobodnostojeća na zasebnoj parceli. Zgrada se ne graniči sa susednim zgradama ni jednom stranom.
Izvor: Nacionalna tipologija stambenih zgrada i pregled stambenog fonda na lokalu, GIZ
"Energetska efikasnost u zgradarstvu u Srbiji"
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
33
Tabela 6.2. Kategorije stambenih zgrada na osnovu godine izgradnje
Kategorija Godina izgradnje
A Pre 1945.
B 1945-1960
C 1961-1970
D 1971-1980
E 1981-1990
F 1991-2011
Izvor: Nacionalna tipologija stambenih zgrada i pregled stambenog fonda na lokalu, GIZ
"Energetska efikasnost u zgradarstvu u Srbiji"
6.2. Stambeni fond i potencijal za unapređenje energetske efikasnosti
U Tabeli 6.3 prikazan je stambeni fond u Republici Srbiji. On ukupno obuhvata više od 2,2 miliona
stambenih jedinica, sa podnom površinom od 290 miliona kvadratnih metara. Od toga 176
miliona kvadratnih metara (61%) predstavlja površinu jednoporodičnih zgrada, dok 114 miliona
kvadratnih metara (39%) predstavlja površinu višeporodičnih zgrada.
Godišnja potrošnja energije za grejanje procenjuje se na 65 miliona MWh, dok je prosečna
potrošnja energije za grejanje 226 kWh/m2 na godišnjem nivou.
Program sanacije doveo bi do značajnih energetskih ušteda. Prosečna potrošnja energije za
grejanje nakon sanacije procenjena je na 87 kWh/m2 godišnje, odn. oko 22,5 miliona MWh za čitav
stambeni fond. Ukupan potencijal ušteda energije putem sanacije stambenih zgrada u Republici
Srbiji iznosi stoga 40 miliona MWh godišnje.
Tabela 6.3. Stambeni fond u Srbiji
Površina Potrošnja energije za grejanje
Pre sanacije Nakon sanacije
m² MWh/a kWh/(m²a) MWh/a kWh/(m²a)
jednoporodična 176.475.018 49.805.273 282 17.015.044 96
višeporodična 116.314.259 15.660.910 135 8.493.984 73
ukupno 292.789.277 65.466.184 224 25.509.029 87
Izvor: GIZ Projekat "Energetska efikasnost u zgradarstvu u Srbiji"
Detaljne karakteristike stambenog fonda po tipu zgrade prikazane su u Tabeli 6.4.
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
34
Tabela 6.4. Stambeni fond u Srbiji
Vrsta m² kWh/(m²a) MWh/a kWh/(m²a) MWh/a
Trenutna potrošnja
energije
Potrošnja energije
nakon sanacije
A1 8.812.918 263 2.317.797 101 890.105
A2 1.641.759 312 512.229 147 241.339
A3 181.255 210 38.064 101 18.307
A4 128.836 164 21.129 77 9.920
A5 319.202 166 52.988 100 31.920
B1 14.060.213 242 3.402.572 111 1.560.684
B2 871.044 327 284.831 136 118.462
B3 1.056.060 186 196.427 83 87.653
B4 343.833 219 75.299 75 25.787
B5 1.829.417 149 272.583 70 128.059
C1 19.797.175 251 4.969.091 111 2.197.486
C2 951.208 244 232.095 140 133.169
C3 1.419.450 227 322.215 88 124.912
C4 2.699.971 182 491.395 73 197.098
C5 1.591.895 219 348.625 89 141.679
C6 127.540 158 20.151 64 8.163
D1 27.080.821 252 6.824.367 87 2.356.031
D2 1.858.685 359 667.268 138 256.499
D3 6.464.054 172 1.111.817 55 355.523
D4 6.207.704 159 987.025 77 477.993
D5 2.226.913 189 420.887 88 195.968
D6 1.031.502 118 121.717 62 63.953
E1 38.021.616 327 12.433.068 82 3.117.773
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
35
E2 1.921.639 132 253.656 71 136.436
E3 10.176.303 191 1.943.674 72 732.694
E4 17.481.251 137 2.394.931 78 1.363.538
E5 3.154.044 158 498.339 81 255.478
E6 2.418.507 134 324.080 52 125.762
F1 34.331.187 339 11.638.272 107 3.673.437
F2 2.121.357 218 462.456 143 303.354
F3 10.867.713 126 1.369.332 78 847.682
F4 15.936.685 127 2.023.959 86 1.370.555
F5 3.401.177 117 397.938 90 306.106
F6 815.053 125 101.882 58 47.273
G1 23.129.363 240 5.551.047 79 1.827.220
G2 1.449.853 159 230.527 123 178.332
G3 8.362.188 78 652.251 50 418.109
G4 10.410.747 85 884.913 68 707.931
G5 4.987.582 95 473.820 75 374.069
H1 426.180 61 25.997 58 24.718
H3 2.247.316 44 98.882 29 65.172
H4 160.523 35 5.618 29 4.655
H5 267.538 41 10.969 30 8.026
Izvor: Nacionalna tipologija stambenih zgrada i predleg stambenog fonda na lokalu, GIZ
"Energetska efikasnost u zgradarstvu u Srbiji"
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
36
7. Scenariji sanacije
Makroekonomski uticaj programa za unapređenje energetske efikasnosti utvrđuje se na osnovu
obima i rasporeda programa sanacije. U studiji se istražuje uticaj nekoliko scenarija sanacije.
Scenarija variraju u okviru adaptacija uključenih u program, odn. dinamike renoviranja.
Razmotrena su tri scenarija renoviranja. Različite stope sanacije podrazumevaju ne samo različito
vreme do završetka sanacije zgrada već i različit obim investicija i ušteda energije, što direktno
utiče na sveukupne makroekonomske efekte programa. U Tabeli 7.1 rezimirani su scenariji i
prikazani su po stopama sanacije.
U sva tri scenarija podrazumeva se temeljna adaptacija uz implementaciju strogih standarda
energetske adaptacije sa velikim potencijalom ušteda energije. U tim scenarijima uzeti su u obzir
samo termički omotač zgrada i unapređenje sistema grejanja i ventilacije uz poštovanje principa
pasivne kuće, a ne i ostale uštede energije poput unapređenja osvetljenja, zamene opreme za
pripremu tople vode i aparata u domaćinstvu. Pretpostavka je takođe da se vrsta energenta koji se
koristi za grejanje neće menjati tokom trajanja programa. Scenariji temeljne adaptacije variraju u
skladu sa stopom sanacije.
SPOR scenario pretpostavlja stopu adaptacije od 1% ukupne podne površine godišnje. SREDNjE
scenario pretpostavlja stopu sanacije od 2%, dok BRZ scenario pretpostavlja stopu sanacije od 3%.
Brzina izvršenja sanacije direktno utiče na predviđeni period završetka, što varira od 33 godine u
BRZOM scenariju do 100 godina u SPOROM scenariju.
Tabela 7.1. Scenariji programa sanacije
Scenario Karakteristike Stopa sanacije Trajanje do
završetka
Scenario 1
SPORI
sanacija sa sporom
stopom realizacije
1,0% ukupne podne
površine godišnje
100 godina
Scenario 2
SREDNJI
sanacija sa srednjom
stopom realizacije
2,0% ukupne podne
površine godišnje
50 godina
Scenario 3
BRZI
sanacija sa brzom
stopom realizacije
3,0% ukupne podne
površine godišnje
33 godina
Makroekonomski efekti odabranih scenarija sanacije trebalo bi da se računaju kao relativni u
odnosu na referentni scenario odn. redovno poslovanje, bez državnih intervencija u oblasti
unapređenja energetske efikasnosti. Dve glavne karakteristike sanacija u cilju unapređenja
energetske efikasnosti u Srbiji su spora stopa adaptacije i nedovoljno optimalna sanacija. Zbog
loših standarda energetske efikasnosti koji se zadržavaju u ovom scenariju, energetske uštede su
relativno male baš kao i troškovi renoviranja. Uštede energije u ovom scenariju procenjuju se na
10%. Brzinu renoviranja u scenariju redovnog poslovanja teško je proceniti zbog nedostatka
precizne definicije „renoviranja“ i zbog nedostatka pouzdanih podataka. Na osnovu mišljenja
stručnjaka u ovoj studiji se pretpostavlja da je stopa renoviranja u referentnom scenariju 0,2%.
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
37
Tako niska stopa i temeljnost sanacije ispod optimalnog izazivaju zanemarljive efekte na
makroekonomskom nivou, zbog čega ovaj scenario neće biti razmatran u ovoj studiji.
U Tabeli 7.2 prikazana je podna površina za renoviranje u okviru različitih scenarija na godišnjem
nivou. U sporom temeljnom scenariju renoviranja pretpostavlja se godišnja stopa renoviranja od
1%, što iznosi 2,9 miliona m2 godišnje. Ukoliko se pretpostavlja da prosečna stambena jedinica
ima površinu od 60 m2, onda bi trebalo renovirati oko 48 hiljada stambenih jedinica godišnje.
Ukupno 5,8 miliona m2 odn. oko 96 hiljada stambenih jedinica treba da bude renovirano na
godišnjem nivou u okviru srednjeg temeljnog scenarija (stopa renoviranja 2%), dok 8,7 miliona m2
(oko 145 hiljada stambenih jedinica) treba da bude renovirano u okviru brzog temeljnog scenarija
(stopa renoviranja 3%).
Tabela 7.2. Renoviranje podnih površina u okviru različitih scenarija na godišnjem nivou
(m2/a)
Spor Srednji Brzi
jednoporodična 1.764.750 3.529.500 5.294.251
višeporodična 1.163.143 2.326.285 3.489.428
ukupno 2.927.893 5.855.786 8.783.678
Izvor: Kalkulacija autora
7.1. Dinamika sanacije
Evolucija renovirane ukupne podne površine prikazana je na Grafikonu 7.1 dok je na Grafikonu
7.2 prikazana površina koja je renovirana godišnje u okviru različitih scenarija. Pretpostavlja se da
će program sanacije početi 2017. godine. Scenarija se razlikuju u smislu brzine i trajanja programa.
Ukupni stambeni fond u Srbiji (290 mil. m2) bio bi renoviran u roku od 100 godina u SPOROM
scenariju, u roku od 50 godina u SREDNjEM scenariju i za oko 33 godine u BRZOM scenariju.
Grafikon 7.1 Dinamika renoviranja u okviru različitih scenarija (miliona m2 kumulativno)
Izvor: Kalkulacija autora
0
50
100
150
200
250
300
350
20
17
20
21
20
25
20
29
20
33
20
37
20
41
20
45
20
49
20
53
20
57
20
61
20
65
20
69
20
73
20
77
20
81
20
85
20
89
20
93
20
97
21
01
21
05
21
09
21
13
sporo srednje brzo
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
38
Grafikon 7.2 Dinamika renoviranja u okviru različitih scenarija ( miliona m2 godišnje)
Izvor: Kalkulacija autora
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
20
17
20
21
20
25
20
29
20
33
20
37
20
41
20
45
20
49
20
53
20
57
20
61
20
65
20
69
20
73
20
77
20
81
20
85
20
89
20
93
20
97
21
01
21
05
21
09
21
13
sporo srednje brzo
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
39
8. Energenti i cene grejanja
8.1. Energenti u stambenom sektoru u Srbiji
U ovoj studiji pretpostavlja se da nije neophodno da se obnavlja tip sistema grejanja koji se koristi
u stambenom fondu pre renoviranja. Takođe se pretpostavlja da neće doći do promene energenta
nakon renoviranja, pošto bi promena tipa energenta uticala na troškove energije i sistema grejanja.
U Tabeli 8.1 predstavljen je broj stambenih jedinica u Srbiji prema vrsti grejanja: 22% je priključeno
na sisteme daljinskog grejanja, 21% ima centralno grejanje, dok 57% stambenih jedinica nije
priključeno ni na sistem daljinskog ni na sistem centralnog grejanja.
Tabela 8.1. Broj stambenih jedinica prema vrsti grejanja
Naseljene
stambene
jedinice
Daljinsko
grejanje
Centralno
grejanje
Bez daljinskog
i centralnog
grejanja
broj % broj % broj % broj %
Srbija 2.423.208 100 535.456 22 498.835 21 1.386.460 57
Izvor: Republika Srbija Republički zavod za statistiku
Udeo energenata koji se koriste za grejanje stambenih jedinica koje nisu priključene na sistem
daljinskog grejanja prikazan je u Tabeli 8.2. Čvrsta goriva (drvo i ugalj) najviše se koriste za grejanje
u stambenom sektoru u Srbiji (73%). Prirodni gas koristi se u 11% stambenih jedinica za grejanje,
dok se električna energija koristi u 14% stambenih jedinica.
Tabela 8.2. Energenti koji se koriste za grejanje u stambenim jedinicama bez daljinskog
grejanja (u procentima)
Ugalj/drvo Gas Električna
energija Ostalo
Srbija 73 11 14 1
Izvor: Republika Srbija Republički zavod za statistiku
Prema GIZ DKTI programu, u Srbiji 52 lokalne samouprave imaju sistem daljinskog grejanja sa
godišnjom potrošnjom goriva od oko 7,5 miliona GWh, od čega se 6,6% proizvodi iz uglja, 73,7%
iz prirodnog gasa i 16,5% sagorevanjem mazuta (Tabela 8.3).
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
40
Tabela 8.3. Goriva koja se koriste u sistemima daljinskog grejanja u Srbiji
Ugalj
(u tonama)
Prirodni gas
(1,000 m3)
Mazut
(u tonama)
Ostalo
(u tonama) Ukupno
jedinica 221.600 546.473 109.530 3.170
GWh 709.120 5.464.728 1.227.466 18.473 7.419.788
% od ukupnih GWh 6,6 73,7 16,5 0,2 100
Izvor: GIZ DKTI Program u Srbiji
8.2. Cene energije za grejanje
Prema podacima Agencije za energetiku Republike Srbije u Srbiji ima oko 2,5 miliona
domaćinstava. Oko 600.000 domaćinstava priključeno je na sisteme daljinskog grejanja. Isti broj
domaćinstava (600.000) koristi čvrsta goriva (drvo i ugalj) za grejanje. Prirodni gas koristi oko
260.000 domaćinstava dok ostala domaćinstva (više od 1.000.000) koriste električnu energiju za
grejanje.
Prosečna godišnja potrošnja energije za grejanje u Srbiji iznosi 150 kWh/m2a. Ako prosečna
stambena jedinica ima oko 60 kvadratnih metara, prosečna godišnja potrošnja energije za grejanje
iznosi 9.000 kWh. Da bi se procenile uštede troškova za energiju individualnih vlasnika objekata i
period povraćaja investicija bilo je neophodno da se napravi procena cena energije i projekcije
cena.
Godišnji troškovi za grejanje u stambenim jedinicama koje nisu priključene na daljinsko grejanje
prikazani su u Tabeli 8.4.
Tabela 8.4. Godišnji troškovi za grejanje (za potrošnju energije od 9.000 kWh godišnje), prema
energentima
Energent Iskorišćenost Količina Jedinična
cena u RSD
Cena na
godišnjem
nivou u RSD
Drvo 65 7,7 m3 4.200 34.600
Pelet (drvo) 80 2,5 t 22.000 55.700
Ugalj lignit, sirovi 55 6,4 t 8.000 51.200
Ugalj Vreoci, suv 55 3,4 t 13.300 45.500
Ugalj Banovići 55 3,2 t 14.600 47.300
Prirodni gas 90 1.080 m3 45,2 48.800
Lož ulje 80 1.149 lit 129,6 148.800
Električna energija TA 93 9.720 kWh 6,68 65.000
Električna energija (kotlovi) 100 9.000 kWh 13,42 120.800
Izvor: Agencija za energetiku Republike Srbije (2015)
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
41
Na osnovu godišnjih cena grejanja različitim energentima moguće je izračunati cenu grejanja po
kWh utrošene toplotne energije (Tabela 8.5).
Tabela 8.5. Cena grejanja po KWh, po energentima
Energent Cena/kWh u EUR
Čvrsta goriva (drvo i ugalj) 0,04
Prirodni gas 0,04
Električna energija (kotlovi) 0,11
Izvor: Proračuni na osnovu podataka Agencije za energetiku Republike Srbije (2015), 1EUR=123,5
RSD
Cene grejanja u Srbiji najniže su u domaćinstvima koja koriste čvrsta goriva i kotlove na prirodni
gas (0,4 evra/kWh). Cene grejanja značajno su više kod individualnih sistema grejanja na
električnu energiju (0.11 evra/kWh).
Neophodno je i izračunati cenu po jedinici utrošene energije za stambenu jedinicu koja je
priključena na sistem daljinskog grejanja. Cene grejanja značajno se razlikuju po sistemima
daljinskog grejanja u Srbiji. Računi za grejanje sastavljaju se na dva načina, po grejnoj površini i po
količini utrošene energije. Obračun po utrošenoj energiji podrazumeva fiksne količine po grejanoj
površini i varijabilni iznos po utrošenoj energiji.
Aproksimacija cene grejanja u sistemima daljinskog grejanja u Srbiji obavlja se na primeru četiri
grada: Beograda, Novog Sada, Niša i Kragujevca, sa oko 467.000 potrošača (što je 87% ukupnih
stambenih jedinica koje su priključene na sisteme danjinskog grejanja u Srbiji). Ukupan broj
potrošača u kategoriji domaćínstava kao i cena grejanja u tim gradovima prikazani su u Tabeli 8.6.
Tabela 8.6. Cena grejanja po KWh (mreže daljinskog grejanja)
Sistem daljinskog grejanja Broj potrošača u
domaćinstvima Cena/kWh u EUR
Beograd 321.000 0,06
Novi Sad 95.000 0,05
Niš 30.000 0,03
Kragujevac 21.000 0,04
Ponderisani prosek 0,055
Proračun na osnovu podataka iz toplana, 1 evro=123,5 RSD
Ponderisana prosečna cena grejanja za stambene jedinice priključene na sisteme daljinskog
grejanja u tim gradovima iznosi 0,55 evra/ kWh. To će se koristiti kao aproksimacija prosečne cene
energije u sistemu daljinskog grejanja na nacionalnom nivou u ovoj studiji. Treba napomenuti da
je ova cena ona viša od cene grejanja u domaćinstvima koja nisu priključena na mreže daljinskog
grejanja, u kojima se koriste čvrsta goriva za grejanje, ali je niža u poređenju sa individualnim
grejanjem na lož ulje ili električnu energiju.
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
42
Da bi se izračunala kumulativna ušteda kao posledica unapređenja energetske efikasnosti u
zgradama neophodno je da se izvrši procena povećanja energenata u narednom periodu. Treba
imati u vidu da se na projekcije cena energije teško može osloniti zbog velike nesigurnosti na
svetskim tržištima energije. Međutim, na osnovu predviđanja cena sirovina koje daje Svetska
banka može se pretpostaviti da će srednjeročno i dugoročno posmatrano, realna cena energije
rasti. Pored toga, očekuje se da stopa povećanja bude veća za naftu, naftne proizvode i prirodni gas
nego za čvrsto gorivo (drvo i ugalj) i električnu energiju. Ova razlika je pre svega posledica istorijski
najniže cene nafte poslednjih godina, zbog čega se očekuje da će cena nafte rasti do najvišeg nivoa
u narednom periodu. Na osnovu ovih projekcija, u Tabeli 8.7 ove studije sumirano je
pretpostavljeno godišnje povećanje cena grejanja.
Tabela 8.7. Pretpostavljene godišnje stope povećanja cena grejanja
Energent Godišnje povećanje cena
Čvrsta goriva (drvo i ugalj) 1%
Prirodni gas 2%
Lož ulje 2%
Električna energija (kotlovi) 1,5%
Daljinsko grejanje (prosek) 2%
Izvor: Proračun na osnovu projekcije cena sirovina Svetske banke (2016).
8.3. Cena grejanja na nacionalnom nivou
Na osnovu razlika u tipu grejanja, udeo goriva koja se koriste za grejanje i cena po KWh utrošene
energije, kao cena grejanja na nacionalnom nivou (ponderisani prosek) uzima se 0,049 evra po
kWh (Tabela 8.8).
Tabela 8.8. Cena grejanja na nacionalnom nivou
Udeo (%) Cena (EUR/kWh)
Daljinsko grejanje 22 0,055
Individualno grejanje, čvrsta goriva 57 0,040
Individualno grejanje, prirodni gas 11 0,040
Individualno grejanje, kotlovi na električnu
energiju
10 0,110
Ponderisani prosek (cena na nacionalnom nivou) 0,049
Izvor: Kalkulacija autora
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
43
9. Rezultati studije
9.1. Uštede energije
Unapređenje energetske efikasnosti stambenog fonda u Republici Srbiji dovelo bi do značajnih
ušteda energije. Kao što je predstavljeno u Odeljku 5, ostvarila bi se ušteda od više od 40 miliona
MWh energije u slučaju sanacije celokupnog stambenog fonda odn. potrošnja energije bila bi
smanjena za 61%. Svake godine, nove uštede energije iznosile bi 399.572 MWh u sporom scenariju,
799.143 MWh u srednjem scenariju i 1.198.711 MWh u brzom scenariju (Grafikon 9.1). Puni
potencijal ušteda energije bio bi postignut nakon 100 godina u scenariju sporog temeljnog
renoviranja, nakon 50 godina u scenariju srednjeg temeljnog renoviranja i nakon 33 godine u
scenariju brzog temeljnog renoviranja
Grafikon 9.1 Dodatne uštede energije na godišnjem nivou (u GWh)
Izvor: Kalkulacija autora
Uštede na godišnjem nivou (uključujući uštede u novorenoviranim stambenim jedinicama kao i
uštede u stambenim jedinicama renoviranim u prethodnoj godin) prikazane su na Grafikonu 9.2.
-
200
400
600
800
1,000
1,200
1,400
20
17
20
21
20
25
20
29
20
33
20
37
20
41
20
45
20
49
20
53
20
57
20
61
20
65
20
69
20
73
20
77
20
81
20
85
20
89
20
93
20
97
21
01
21
05
21
09
21
13
sporo srednje brzo
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
44
Grafikon 9.2 Uštede energije na godišnjem nivou u različitim scenarijima (u GWh)
Izvor: Kalkulacija autora
Kumulativne uštede u potrošnji energije za grejanje u različitim scenarijima renoviranja prikazane
su na Grafikonu 9.3.
Grafikon 9.3 Kumulativne uštede energije (u TWh)
Izvor: Kalkulacija autora
U Tabeli 9.1 prikazane su uštede energije u odabranim godinama (2030. i 2050.) u različitim
scenarijima. Kumulativne uštede 2030. iznosile bi 42 TWh u SPOROM scenariju, 84 TWh u
SREDNjEM scenariju i 126 TWh u BRZOM scenariju. Kumulativne uštede 2050. iznosile bi 238
TWh u SPOROM scenariju, 475 TWh u SREDNjEM scenariju i 713 TWh u BRZOM scenariju.
-
5,000
10,000
15,000
20,000
25,000
30,000
35,000
40,000
45,000
20
17
20
21
20
25
20
29
20
33
20
37
20
41
20
45
20
49
20
53
20
57
20
61
20
65
20
69
20
73
20
77
20
81
20
85
20
89
20
93
20
97
21
01
21
05
21
09
21
13
sporo srednje brzo
-
500
1,000
1,500
2,000
2,500
3,000
3,500
4,000
20
17
20
21
20
25
20
29
20
33
20
37
20
41
20
45
20
49
20
53
20
57
20
61
20
65
20
69
20
73
20
77
20
81
20
85
20
89
20
93
20
97
21
01
21
05
21
09
21
13
sporo srednje brzo
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
45
Tabela 9.1. Kumulativne uštede energije u odabranim godinama (u MWh)
2030 2050
Spori temeljni 41.955.012 237.745.070
Srednji temeljni 83.910.025 475.490.140
Brzi temeljni 125.865.037 713.235.211
Izvor: Kalkulacija autora
9.2. Uštede u novčanim iznosima
Na osnovu specifične cene energije za grejanje na nacionalnom nivou (0,049 evra po kWh) i
pretpostavljenog razvoja cena energije u narednom periodu koji je prikazan u Odeljku 7, uštede
energije mogu se prevesti u novčane uštede.
Svake godine dodatnih 19.978.577 evra bi se uštedelo zbog unapređenja energetske efikasnosti u
stambenom fondu u Srbiji u SPOROM scenariju, 39.957.155 evra u SREDNjEM scenariju i
59.935.732 evra u BRZOM scenariju. Ti iznosi će, međutim, porasti tokom godina u skladu sa
pretpostavljenim porastom realne cene energije. Stoga bi se dodatne uštede na godišnjem nivou
uvećale tokom godina, kako je prikazano na Grafikonu 9.4.
Grafikon 9.4 Dodatne uštede na godišnjem nivou (u mil. evrima)
Izvor: Kalkulacija autora
Da bi se dobile ukupne uštede na godišnjem nivou trebalo bi dodatne godišnje uštede dodati
uštedama iz svih pretnodno renoviranih stambenih jedinica. Grafikon 9.5 prikazuje razvoj
godišnjih ušteda u različitim scenarijima.
-
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
2017 2019 2021 2023 2025 2027 2029 2031 2033 2035 2037 2039 2041 2043 2045 2047 2049
sporo srednje brzo
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
46
Grafikon 9.5 Uštede na godišnjem nivou u različitim scenarijima (u mil. evra)
Izvor: Kalkulacija autora
Kumulativne uštede kao rezultat unapređenja energetske efikasnosti iz programa sanacije
stambenih jedinica prikazane su na Grafikonu 9.6.
Grafikon 9.6 Kumulativne uštede u različitim scenarijima (u mil. evra)
Izvor: Kalkulacija autora
U Tabeli 9.2 prikazane su kumulativne uštede 2030. i 2050. godine. 2030. kumulativne uštede
iznosile bi 2.228 miliona evra u SPOROM scenariju, 4.457 miliona evra u SREDNjEM scenariju i
6.685 miliona evra u BRZOM scenariju. 2050. kumulativne uštede iznosile bi 13.909 miliona evra
u SPOROM scenariju, 27.818 miliona evra u SREDNjEM scenariju i 41.727 miliona evra u BRZOM
scenariju.
-
500
1,000
1,500
2,000
2,500
3,000
2017 2019 2021 2023 2025 2027 2029 2031 2033 2035 2037 2039 2041 2043 2045 2047 2049
sporo srednje brzo
-
5,000
10,000
15,000
20,000
25,000
30,000
35,000
40,000
45,000
2017 2019 2021 2023 2025 2027 2029 2031 2033 2035 2037 2039 2041 2043 2045 2047 2049
sporo srednje brzo
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
47
Tabela 9.2. Kumulativne uštede u odabranim godinama (u mil. evra)
2030. 2050.
Spori 2.228 13.909
Srednji 4.457 27.818
Brzi 6.685 41.727
Izvor: Kalkulacija autora
9.3. Investicije
U okviru GIZ projekta "Energetska efikasnost u zgradarstvu u Srbiji" sprovedena je sveobuhvatna
studija investicija u sanaciju za unapređenje energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji. Troškovi
unapređenja energetske efikasnosti procenjeni su na osnovu realnih troškova sanacije u Srbiji.
Tabela 9.3 prikazuje procenjene ukupne investicije i investicije po metru kvadratnom prema vrsti
zgrada. Ponderisani proseci investicija po metru kvadratnom za jednoporodične i višeporodične
zgrade u Srbiji prikazani su u Tabeli 9.4.
Tabela 9.3. Investicije u energetsku efikasnost, prema tipu zgrada
Podna površina
reprezentativne zgrade
(m²)
Ukupna investicija
(u evrima)
Investicija
po kvadratnom metru
(u evra/m2)
A1 63,00 14.228,92 225,86
A2 131,96 24.610,90 186,50
A3 235,22 24.369,41 103,60
A4 1.413,21 80.192,74 56,75
A5 772,18 65.375,74 84,66
B1 58,90 9.902,43 168,12
B2 63,60 15.737,39 247,44
B3 318,55 24.328,32 76,37
B4 1.043,51 77.395,42 74,17
B5 982,48 55.529,37 56,52
C1 57,00 8.808,00 154,53
C2 120,00 13.084,75 109,04
C3 358,45 45.807,49 127,79
C4 578,89 56.254,50 97,18
C5 653,22 53.236,75 81,50
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
48
C6 2.289,58 389.602,66 170,16
D1 145,00 18.708,40 129,02
D2 73,00 9.492,56 130,04
D3 1.146,15 92.049,72 80,31
D4 946,06 107.671,02 113,81
D5 1.022,32 95.834,09 93,74
D6 3.507,02 467.031,69 133,17
E1 110,87 16.105,38 145,26
E2 219,03 14.790,76 67,53
E3 700,01 56.631,10 80,90
E4 932,92 63.786,36 68,37
E5 826,71 64.991,10 78,61
E6 4.633,31 592.512,98 127,88
F1 116,19 11.843,97 101,94
F2 97,00 9.180,62 94,65
F3 1.750,00 88.681,78 50,68
F4 1.157,27 50.953,28 44,03
F5 1.315,76 54.420,78 41,36
F6 3.942,67 141.556,33 35,90
G1 170,09 8.311,59 48,87
G2 141,00 6.153,94 43,64
G3 1.356,00 51.950,02 38,31
G4 1.425,81 44.801,23 31,42
G5 1.480,79 71.000,59 47,95
H1 117,38 9.149,01 77,94
H3 731,26 67.743,19 92,64
H4 2.666,00 191.793,19 71,94
H5 1.306,00 93.668,63 71,72
Izvor: Izvor: Nacionalna tipologija stambenih zgrada i predleg stambenog fonda na lokalu, GIZ
"Energetska efikasnost u zgradarstvu u Srbiji"
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
49
Tabela 9.4. Investicije u energetsku efikasnost prema kvadratnom metru poda
Tip zgrade Investicija u unapređenje energetske
efikasnosti (evra/m2)
Jednoporodična zgrada 128,69
Višeporodična zgrada 79,69
Izvor: Kalkulacija autora
S obzirom na udeo jednoporodičnih i višeporodičnih objekata, moguće je izračunati investiciju po
kvadratnom metru podne površine na nacionalnom nivou (Tabela 8.5). Prosečna investicija na
nacionalnom nivou za unapređenje od jednog energetskog razreda zgrade procenjena je na 109
evra/m2.
Tabela 9.5. Investicija po kvadratnom metru na nacionalnom nivou
Udeo (u %) Investicija (po m2)
Jednoporodične zgrade 61 128,69
Višeporodične zgrade 39 79,69
Ponderisana prosečna investicija
(na nacionalnom nivou) 109,10
Izvor: Kalkulacija autora
Na osnovu pretpostavljene dinamike sanacije, procenjene godišnje investicije prikazane su u
Tabeli 8.6. U SPOROM scenariju godišnje investicije u sanaciju stambenih zgrada iznosile bi 319
miliona evra, u SREDNjEM scenariju 638 miliona evra, a u BRZOM 957 miliona evra.
Tabela 9.6. Investicije na godišnjem nivou (u evrima)
Investicija (u evrima)
Spori scenario 319.140.312
Srednji scenario 638.280.624
Brzi scenario 957.420.936
Izvor: Kalkulacija autora
Dinamika investicija na godišnjem nivou u različitim scenarijima prikazana je na Grafikonu 8.7.
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
50
Grafikon 9.7 Investicije na godišnjem nivou u različitim scenarijima (mil. evra)
Izvor: Kalkulacija autora
Ukupne investicije neophodne za renoviranje celokupnog stambenog fonda procenjene su na
31.914 miliona evra. Vremenska dimenzija kumulativnih investicija u sanaciju zgrada prikazana je
na Grafikonu 9.8.
Grafikon 9.8 Kumulativne investicije u različitim scenarijima (u mil. evra)
Izvor: Kalkulacija autora
U Tabeli 9.7 prikazane su kumulativne investicije 2030. i 2050. godine u tri različita scenarija.
Tabela 9.7. Kumulativne investicije u odabranim godinama (u mil. evra)
Scenario 2030. 2050.
Spori 4.467 10.850
Srednji 8.935 21.701
Brzi 13.403 32.552
Izvor: Kalkulacija autora
-
200
400
600
800
1,000
1,200
20
17
20
21
20
25
20
29
20
33
20
37
20
41
20
45
20
49
20
53
20
57
20
61
20
65
20
69
20
73
20
77
20
81
20
85
20
89
20
93
20
97
21
01
21
05
21
09
21
13
sporo srednje brzo
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
35000
20
17
20
21
20
25
20
29
20
33
20
37
20
41
20
45
20
49
20
53
20
57
20
61
20
65
20
69
20
73
20
77
20
81
20
85
20
89
20
93
20
97
21
01
21
05
21
09
21
13
sporo srednje brzo
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
51
Do 2030. kumulativne investicije u programu sanacije dostigle bi 4.467 miliona evra u SPOROM
scenariju, 8.935 miliona evra u SREDNjEM scenariju i 13.403 miliona evra u BRZOM scenariju.
Godine 2050. kumulativne investicije iznosile bi 10.850 miliona evra u SPOROM scenariju, 21.701
miliona evra u SREDNjEM scenariju i 32.552 miliona evra u BRZOM scenariju.
9.4. Analiza otplate investicije
Na osnovu procenjenih ušteda i investicija moguće je izvršiti jednostavnu analizu povraćaja
investicije. Ona pruža važne informacije neophodne za kreiranje programa finansiranja
unapređenja energetske efikasnosti u zgradama uz procenu perioda otplate investicije uložene u
sanaciju iz ušteda na računima za energiju.
Period otplate investicije u unapređenje energetske efikasnosti važan je i iz perspektive procene
indukovanih efekata na BDP i zapošljavanje koji su zasnovani na povećanju raspoloživog prihoda.
Usled visokog udela stambenih jedinica u kojima žive njihovi vlasnici, investicije u energetsku
efikasnost se u velikoj meri oslanjaju na privatne budžete. U slučaju iznajmljenih stambenih
objekata, veoma je verovatno da će doći do povećanja cene iznajmljivanja kao odgovora na
unapređenje energetske efikasnosti. Otplata duga povezanog sa investicijama se smanjuje, ili
inicijalno može premašiti iznos ušteda koje su posledica poboljšane energetske efikasnosti, u
zavisnosti od plana finansiranja. Ukoliko vlasnik stambene jedinice uzme kredit na period od 10
godina, ali je potrebno 15 godina dok kumulativne uštede ne dostignu nivo troškova sanacije,
razumno je pretpostaviti da će doći do inicijalnog smanjenja raspoloživog prihoda. Stoga,
raspoloživi prihod može biti smanjen u početku, čak iako će na duže staze biti uvećan. Ukoliko je
period otplate kredita 20 godina, ali investicije i kumulativne uštede dostignu tačku rentabilnosti
nakon 15 godina, razumno je pretpostaviti da će doći do povećanja raspoloživog prihoda,
međutim ne u punoj meri ušteda troškova grejanja. Mogući način za priagođavanje modela
obračuna mogao bi podrazumevati razmatranje efekata indukovanog prihoda od ušteda energije
ali ne odjednom, već do vremena otplate investicija prema rezultatima ovog dela studije.
Pretpostavka je da će se celokupan iznos ušteda od unapređenja energetske efikasnosti iskoristiti
za otplatu investicije, što znači da tokom tog vremena neće doći do promena u raspoloživom
prihodu. Nakon otplate investicije, uštede od unapređenja energetske efikasnosti smatrale bi se
povećanjem raspoloživog prihoda.
U Tabeli 8.8 predstavljen je obračun ukupne investicije neophodne za unapređenje nivoa
energetske efikasnosti zgrade i ušteda ostvarenih usled unapređenja energetske efikasnosti za
reprezentativnu stambenu jedinicu od 60 metara kvadratnih. Kao što je prethodno izračunato,
prosečna investicija za unapređenje energetske efikasnosti u stambenom fondu u Srbiji iznosi 109
evra po m2, što je jednako 6.546 evra za reprezentativnu stambenu jedinicu od 60 m2. Računi za
grejanje na godišnjem nivou bili bi smanjeni za 557 evra u slučaju jednoporodičnih zgrada, i za 185
evra u slučaju višeporodičnih zgrada. Ponderisani prosek ušteda u troškovima grejanja godišnje
na nacionalnom nivou iznosio bi 408 evra za stambenu jedinicu of 60 m2.
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
52
Tabela 9.8. Investicije i uštede usled unapređenja energetske efikasnosti (podna površina- 60
m2)
Troškovi i uštede za grejanje na godišnjem
nivou Investicije
Troškovi
pre sanacije
Troškovi
posle
sanacije
Uštede Ukupno
Tip zgrade m² evra/god. evra/god. evra/god. u evrima
jednoporodična 60 847 289 557 7.722
višeporodična 60 404 219 185 4.782
Ponderisani prosek 60 670 261 408 6.546
Izvor: Kalkulacija autora
Jednostavan obračun (bez eskontovanja tokova gotovine) pokazuje da bi se investicije u
unapređenje energetske efikasnosti u stambenim zgradama vlasniku isplatile za 14 do 26 godina
u zavisnosti od tipa zgrade. Na nacionalnom nivou (ponderisani prosek), period otplate bio bi 16
godina.
Imajući u vidu da se relativni značaj konkretnog gotovinskog iznosa smanjuje tokom vremena, a
i veoma dug razmatrani period, od ključnog je značaja da se izvrši analiza eskontovanog toka
gotovine. Rezultati analize otplate investicije, koja je od suštinske važnosti za efekte na prihod,
veoma je osetljiva na uvođenje eskontne stope. U ovoj studiji, koristi se eskontna stopa od 2% (što
grubo odgovara prosečnom ekonomskom rastu u Srbiji u proteklih deset godina). U Tabeli 8.9
prikazani su rezultati analize otplate investicije na osnovu eskontovanih tokova gotovine.
Investicija bi bila otplaćena u 20. godini nakon ulaganja u unapređenje energetske efikasnosti.
Tabela 9.9. Analiza otplate investicije (eskontovani tok gotovine)
Godina Investicija Godišnja ušteda Eskontovana
ušteda Kumulativna ušteda
0 6546
1 408 408 408
2 408 400 808
3 408 392 1200
4 408 384 1584
5 408 376 1960
6 408 369 2329
7 408 361 2690
8 408 354 3044
9 408 347 3392
10 408 340 3732
11 408 333 4065
12 408 327 4392
13 408 320 4712
14 408 314 5026
15 408 307 5333
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
53
16 408 301 5635
17 408 295 5930
18 408 289 6219
19 408 284 6503
20 408 278 6781
Izvor: Kalkulacija autora
9.5. Smanjenje emisije ugljen-dioksida
Na osnovu udela energenata korišćenih u proizvodnji energije za grejanje i faktora emisije ugljen-
dioksida specifičnim za dati enegent moguće je izračunati faktor emisije ugljen-dioksida na
nacionalnom nivou za proizvodnju energije za grejanje u Srbiji (Tabela 9.10). Procenjuje se da se za
svaki kilovat-sat energije korišćene u proizvodnji grejanja u atmosferu emituje 189 gCO2.
Tabela 9.10. Emisija CO2 na nacionalnom nivou
Udeo (u %) gCO2 / kWh
Individualni sistem grejanja 78
Ugalj (lignit) 20 357
Drvo 37 0
Prirodni gas 11 202
Električna energija 10 450
Sistem daljinskog grejanja 22
Ugalj 2 357
Prirodni gas 16 202
Mazut 4 275
Ponderisani prosek (na nacionalnom nivou) 189
Izvor: Kalkulacija autora
Ukupna trenutna emisija ugljen-dioksida iz potrošnje energije za grejanje u Srbiji predstavljena je
u tabeli 9.11 (odnos između proizvodnje primarne energije i ukupne potrošnje energije na
nacionalnom nivou u Srbiji korišćen je za procenu proizvodnje energije za grejanje). Ukupna
godišnja emisija od of 14,8 milina tona ugljen-dioksida predstavlja rezultat proizvodnje energije
za grejanje u Srbiji. Prema podacima Svetske banke ukupna godišnja emisija ugljen-dioksida u
Srbiji iznosi 45.133.200 tona, što znači da je 33% ukupne emisije ugljen-dioksida na nacionalnom
nivou posledica proizvodnje energije za grejanje.
Tabela 9.11. Emisije CO2 iz proizvodnje energije za grejanje u Srbiji
Potrošnja energije za grejanje
MWh/a
Proizvodnja primarne energije
MWh/a
Emisije CO2
tona/ god.
65.324.717 78.389.660 14.815.646
Izvor: Kalkulacija autora
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
54
Sanacija stambenog fonda za unapređenje energetske efikasnosti dovela bi do značajnog
smanjenja emisije ugljen-dioksida tokom godina. Svake godine program sanacije zgrada doveo bi
do dodatnog smanjenja emisije ugljen-dioksida za 90.623 tona u slučaju sporog temeljnog
scenarija, za 181.246 tona u slučaju srednjeg temeljnog scenarija i za 271.868 tona u brzom
temeljnom scenariju.
Pošto se svake godine sanira novi deo stambenog fonda, tokom godina emisija ugljen-dioksida
bila bi sve manja. Na Grafikonu 8.9 prikazano je godišnje smanjenje emisije ugljen-dioksida u
različitim scenarijima sanacije. Puni godišnji potencijal smanjenja emisija bio bi dostignut nakon
renoviranja celokupnog stambenog fonda i on bi iznosio 9,2 miliona tona ugljen-dioksida
godišnje, što predstavlja 20% ukupne emisije ugljen-dioksida u Republici Srbiji.
Grafikon 9.9 Smanjenje emisije CO2 na godišnjem nivou u različitim scenarijima (mil. tona CO2
godišnje)
Izvor: Kalkulacija autora
Međutim, kao što je objašnjeno u odeljku o metodologiji, te cifre bi trebalo tumačiti veoma
oprezno. Pošto će doći do porasta raspoloživog prihoda zbog nižih računa za energiju nakon
unapređenja energetske efikasnosti, moguće je da će doći do povećane tražnje za robama i
uslugama koje takođe troše dosta energije. Taj „povratni efekat“ mogao bi da prouzrokuje da se
dovede u pitanje validnost unapređenja energetske efikasnosti u kontekstu smanjenja emisije
ugljen-dioksida u čitavoj privredi, barem u procenjenom obimu.
9.6. Uticaj na zapošljavanje
Jedan od glavnih ciljeva ove studije je da proceni ukupni uticaj na zapošljavanje (direktni,
indirektni i indukovani) u vidu neto kreiranih radnih mesta (uzimajući u obzir efekat izmeštanja
u sektoru energetike) zbog unapređenja energetske efikasnosti u stambenim zgradama u Srbiji.
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
20
17
20
21
20
25
20
29
20
33
20
37
20
41
20
45
20
49
20
53
20
57
20
61
20
65
20
69
20
73
20
77
20
81
20
85
20
89
20
93
20
97
21
01
21
05
21
09
21
13
sporo srednje brzo
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
55
Unapređenje energetske efikasnosti u zgradama dovodi do smanjene tražnje za gorivima za
grejanje i doprinosi na taj način gubitku radnih mesta u sektorima koji su povezani sa
proizvodnjom energije i energenata. Taj „efekat izmeštanja“ trebalo ti takođe uzeti u obzir.
Direktno otvaranje radnih mesta u sektoru građevinarstva i direktno zatvaranje radnih mesta u
sektoru proizvodnje energije koje proizilazi iz investicija u unapređenje energetske efikasnosti u
zgradama procenjeno je na osnovu odabranih faktora zapošljavanja iz pregleda literature (kao što
je objašnjeno u odeljku Metodologija u okviru ove studije). Procena je da bi u sektoru građevine
bilo kreirano 26 novih radnih mesta dok bi u sektoru proizvodnje energije bilo izgubljeno 5 radnih
mesta, na svakih milion evra uloženih u unapređenja energetske efikasnosti u zgradama. Stoga je
neto efekat na zapošljavanje procenjen na 21 radno mesto na uloženih milion evra.
Da bi se dobili ukupni efekti na zapošljavanje kreirani putem scenarija za sanaciju zgrada u cilju
unapređenja energetske efikasnosti koji se razmatraju u ovoj studiji, trebalo bi dodati indirektne i
indukovane uticaje direktnim uticajima u sektorima građevinarstva i energetike. Indirektni efekti
na zapošljavanje generisani su u drugim sektorima, izvan građevinarstva i snabdevanja energijom,
kao rezultat povećane tražnje za građevinskim aktivnostima odn. smanjene tražnje za energijom.
Indukovani uticaji posledica su dodatnog raspoloživog prihoda koji je ostvaren kroz nova radna
mesta i povećanog raspoloživog prihoda u domaćinstvima.
Indirektni i indukovani efekti na zapošljavanje procenjeni su na osnovu LM3 metodologije za
procenu ekonomskih multiplikatora, koje je razvija New Economic Foundation, a koji su
neznatno izmenjeni za potrebe ove studije. Ovaj pristup baziran je na anketama čiji je cilj da opišu
navike potrošnje u kompanijama i kod ljudi. Za svrhe ove studije, indirektni efekat procenjen je
na osnovu potrošnje građevinskih kompanija i kompanija za proizvodnju energije na usluge i
proizvode drugih kompanija u lancu snabdevanja. Indukovani efekat na zapošljavanje procenjen
je na osnovu navika trošenja zaposlenih.
Procenjeno je da bi neto indirektni efekat bio 5 novih radnih mesta na milion evra uloženih u
sanaciju zgrada. Procenjeni neto indukovani uticaj zavisi od vremena budući da raspoloživi prihod
neće biti povećan kao posledica nižih računa za potrošnju energije za grejanje u prvih 20 godina,
što je procenjeni prosečni period otplate investicija u energetski efikasno unapređenje zgrada.
Tokom tog perioda, indukovani efekti na BDP i zapošljavanje proističu isključivo od novih radnih
mesta kreiranih u sektoru građevinarstva. Dodatan izvor indukovanog efekta bio bi povećan
raspoloživi prihod usled smanjenih računa za energiju, ali to bi bilo moguće tek nakon otplate
investicije. Stoga je indukovani efekat procenjen na 2 nova radna mesta na milion evra uloženih
tokom perioda otplate, i 3 radna mesta nakon tog perioda.
U Tabeli 9.12 prikazan je broj radnih mesta (u ekvivalentu punog radnog vremena) koja bi bila
otvorena i zatvorena usled unapređenja energetske efikasnosti u zgradama. U sporom scenariju
sanacije bilo bi kreirano 12.446 novih radnih mesta širom privrede, dok bi 3.511 radnih mesta bilo
izgubljeno. Neto ekefat na zapošljavanje iznosi 8.936 kreiranih radnih mesta. U srednjem scenariju
sanacije bilo bi kreirano 24.893 novih radnih mesta širom privrede, dok bi 7.021 radnih mesta bilo
izgubljeno. Neto ekefat iznosi 17.872 novih radnih mesta u celokupnoj privredi. U brzom scenariju
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
56
sanacije, broj novih radnih mesta bio bi povećan za 37.339, dok bi 10.532 radnih mesta bilo
izgubljeno. Neto ekefat scenarija brze sanacije bio bi 17.872 novih radnih mesta u srpskoj privredi.
Tabela 9.12. Broj otvorenih i zatvorenih radnih mesta u različitim scenarijima
Spor Srednji Brzi
ukupan broj kreiranih
radnih mesta 12.446 24.893 37.339
ukupan broj zatvorenih
radnih mesta 3.511 7.021 10.532
Neto efekat na radna mesta 8.936 17.872 26.808
Izvor: Kalkulacija autora
U Tabeli 9.13 i na Grafikonu 9.10 prikazana je struktura (direktna, indirektna i indukovana radna
mesta) efekta na zapošljavanje u sva tri scenarija sanacije.
U sporom scenariju sanacije neto direktni efekat (kao razlika između otvorenih radnih mesta u
građevinskoj industriji i izgubljenih radnih mesta u industriji proizvodnje energije) iznosio bi
6.702 nova radna mesta. Neto indirektni efekat iznosio bi 1.596 novih radnih mesta, dok bi broj
radnih mesta kreiranih usled indukovanog efekta iznosio 683.
U scenariju srednje sanacije neto direktni efekat na zapošljavanje bio bi 13.404 otvorenih radnih
mesta, neto indikretni efekat 3.191 novih radnih mesta, dok bi indukovani efekat iznosio 1.277
novih radnih mesta.
U scenariju brze sanacije bilo bi otvoreno 20.106 novih radnih mesta kao direktnog efekta na
zapošljavanje, 4.787 novih radnih mesta kao indirektnog efekta na zapošljavanje, i 1.915 novih
radnih mesta kao indukovaniog efekta na zapošljavanje.
Tabela 9.13. Neto efekat na zapošljavanje u različitim scenarijima sanacije (2020.)
Spor Srednji Brzi
neto direktni efekat 6.702 13.404 20.106
neto indirektni efekat 1.596 3.191 4.787
neto indukovani efekat 638 1.277 1.915
ukupni neto efekat 8.936 17.872 26.808
Izvor: Kalkulacija autora
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
57
Grafikon 9.10 Efekat na zapošljavanje u različitim scenarijima sanacije (2020.)
Izvor: Kalkulacija autora
Trebalo bi naglasiti da efekat na zapošljavanje nastao unapređenjem energetske efikasnosti
stambenih zgrada takođe poseduje i vremensku dimenziju. Za to postoje dva razloga. Prvo, kako
je već objašnjeno, indukovani efekat bi značajno porastao nakon otplate investicija u unapređenje
energetske efikasnosti, jer se pretpostavlja da bi sve uštede nastale smanjenom potrošnjom
energije bile iskorišćene za otplatu ulaganja u sanacije. Drugo, očekuje se da će tokom vremena
biti povećana produktivnost u građevinskoj industriji u vezi sa poslovima sanacije usled efekta
učenja, što znači da će biti potreban manji broj radnika za isti iznos investicije. Iako ograničen, i
ovaj efekat bi takođe trebalo uzeti u razmatranje. Uticaji ova dva efekta na vremensku dimenziju
ukupnog neto efekta zapošljavanja predstavljeni su na Grafikonu 9.11.
Grafikon 9.11 Vremenski razvoj ukupnog neto efekta na zapošljavanje
Izvor: Kalkulacija autora
-
5,000
10,000
15,000
20,000
25,000
30,000
sporo srednje brzo
neto indukovani efekat
neto indirektni efekat
neto direktni efekat
-
5,000
10,000
15,000
20,000
25,000
30,000
20
17
20
21
20
25
20
29
20
33
20
37
20
41
20
45
20
49
20
53
20
57
20
61
20
65
20
69
20
73
20
77
20
81
20
85
20
89
20
93
20
97
21
01
21
05
21
09
21
13
sporo srednje brzo
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
58
9.7. Uticaj na nacionalni BDP
Nove investicije u programe povezane sa energetskom efikasnošću i novo kreiranje radnih mesta
dovelo bi do rasta BDP Republike Srbije. Efekat na BDP procenjuje se na osnovu procenjenih
multiplikatora investicija. Sprovedena anketa navika u potrošnji kompanija i zaposlenih
obezbedila je ulazne podatke da usvojeni alat LM3 za izračunavanje multiplikatora investicija u
srpskoj privredi. Procenjeno je da bi svako evro uložen u unapređenja energetske efikasnosti
trebalo da bude pomnožen sa 1,33, odn. da bi ukupni efekat na prihod bio 1,33 puta viši od
inicijalne investicije. Trebalo bi naglasiti da bi vrednost multiplikatora od 1,33 trebalo smatrati
relativno niskom, budući da su uobičajene vrednosti na nacionalnom nivou preko 2.00. Ovo se
može objasniti dvema činjenicama. Prvo, unapređenje energetske efikasnosti u zgradama dovodi
ne samo do povećanja prihodne aktivnosti u građevinskoj industriji, već takođe i smanjenja
poslovnih aktivnosti u sektoru proizvodnje energije. Drugo, makroekonomski efekti u ovoj studiji
procenjeni su primenom relativno konzervativnog pristupa.
Tabela 9.14. Efekat unapređenja energetske efikasnosti na BDP u različitim scenarijima (2020.)
Spori Srednji Brzi
Ukupan efekat na BDP
(u evrima) 424.456.615 848.913.230 1.273.369.845
Doprinos stopi rasta 1,3% 2,5% 3,8%
Izvor: Kalkulacija autora
Tabela 9.14 prikazuje efekat na BDP od unapređenja energetske efikasnosti u fondu stambenih
zgrada u Srbiji. Ukupan efekat na BDP iznosio bi 424 miliona evra u SPOROM scenariju sanacije,
848 miliona evra u SREDNjEM scenariju i 1.273 miliona evra u BRZOM scenariju sanacije.
Procenjeno povećanje BDP doprinelo bi rastu BDP u Republici Srbiji sa dodatnih 1,3% u SPOROM
scenariju sanacije, 2,5 % u SREDNjEM scenariju sanacije i 3,8% u BRZOM scenariju.
9.8. Uticaj na javni budžet
Pošto se projektima i programima u vezi sa energetskom efikasnošću ostvaruju višestruki
pozitivni uticaji na ekonomiju i društvo, ovakvi programi često su podržani fiskalnim i
finansijskim instrumentima nacionalnih i regionalnih organa vlasti.
Procena uticaja unapređenja energetske efikasnosti na javne budžete predstavlja složen zadatak
usled raznolikih uticaja koje takve politike ostvaruju. Investicije u unapređenje energetske
efikasnosti i smanjenje potrošnje energije utiču i na budžetske prihode i na budžetske rashode. Sa
strane rashoda, sprovođenje mera u oblasti unapređenja energetske efikasnosti predstavlja
značajno povećanje javne potrošnje (i budžetskih rashoda) na grant šeme, koncesione kredite,
finansijske garancije i ostale finansijske podsticaje. Sa druge strane, fiskalni podsticaj vodi ka
smanjenju fiskalnih prihoda. Međutim, uticaj unapređenja energetske efikasnosti na budžetske
prihode se tu ne završava. Kao što je prethodno prikazano, unapređenja energetske efikasnosti
mogu da podstaknu ekonomsku aktivnost, dovedu do veće stope rasta BDP i otvaranja novih
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
59
radnih mesta. To dovodi do porasta budžetskih prihoda kroz povećanje ubiranja poreza na promet
i dohodak.
Efekat na javni budžet procenjen je množenjem procenjenog povećanja BDP i elastičnosti
državnih bilansa na promenu BDP (procenjen na 0,35). Tabela 9.15 prikazuje procene prihoda
državnog budžeta usled realizacije programa unapređenja energetske efikasnosti u sektoru
stambenih zgrada u Srbiji.
Tabela 9.15. Povećanje prihoda u centralnom budžetu (u evrima)
2020.
Spora sanacija 148.559.815
Srednja sanacija 297.119.630
Brza sanacija 445.679.445
Izvor: Kalkulacija autora
Tabela 9.16 poredi potrebne investicije za programe sanacije, povećanje BDP i povećanje
budžetskih prihoda u 2020. godini. Važno je naglasiti da Vlada ima ekonomsko opravdanje za
obezbeđivanje finansijskih podsticaja za programe unapređenja energetske efikasnosti u
stambenim zgradama, budući da povećanje budžetskih prihoda koje proističe iz takvih programa
iznosi približno 45% ukupne potrebne investicije. Pored toga, takvi programi bi doprineli
povećanju BDP što nam omogućava da iznesemo tvrdnju da državni programi finansijske podrške
za unapređenja energetske efikasnosti predstavljaju pametnu i visokoefikasnu javnu investiciju.
Tabela 9.16. Investicije, rast BDP i povećanje budžetskih prihoda u 2020.
2020.
Scenario spore sanacije
Investicije 319.140.312
Povećanje BDP 424.456.615
Povećanje budžetskih prihoda 148.559.815
Scenario srednje sanacije
Investicije 638.280.624
Povećanje BDP 848.913.230
Povećanje budžetskih prihoda 297.119.630
Scenario brze sanacije
Investicije 957.420.936
Povećanje BDP 1.273.369.845
Povećanje budžetskih prihoda 445.679.445
Izvor: Kalkulacija autora
9.9. Uticaj na energetsku zavisnost na nacionalnom nivou
Unapređenjem energetske efikasnosti u stambenim zgradama smanjuje se uvoz goriva poput
uglja, sirove nafte i prirodnog gasa. Procenjuje se da bi temeljne sanacije stambenih zgrada
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
60
smanjile potrošnju energije za grejanje za 60% tako da bi efekat na nacionalni energetski bilans bio
značajan. Tabela 9.17 prikazuje procenjene udele različitih energenata u proizvodnji energije za
grejanje koja se troši u stambenom sektoru, pre i posle sanacije. Približno 3,3 miliona tona
ekvivalenta nafte bilo bi sačuvano usled povećane energetske efikasnosti u stambenim zgradama
u Srbiji nakon završetka programa, uz značajna smanjenja potrošnje neto uvezenih energenata u
Srbiju, poput prirodnog gasa i naftnih derivata.
Tabela 9.17. Potrošnja energije za grejanje (u 1000 toe/god.), prema energentima, pre i posle
sanacije
Ukupna
energija Drvo Ugalj Mazut Prirodni gas Ostalo
Pre 5.616 1.685 1.685 280 1.404 561
Posle 2.246 674 674 112 562 224
Uštede 3.370 1.011 1.011 168 842 337
Izvor: Kalkulacija autora zasnovana na Energetskim bilansima Republike Srbije
Tabela 9.18 prikazuje nacionalne bilanse Republike Srbije za ugalj, prirodni gas i naftu i naftne
derivate. Ukoliko bi se pretpostavilo da su uštede energije jednake udelu domaće proizvodnje i
uvozu energenata, uvoz bi bio smanjen za 1.058.000 toe godišnje nakon okončanja programa
sanacije kao posledica unapređenja energetske efikasnosti u stambenim zgradama u Srbiji. U
slučaju smanjenja uvoza energenata (uglja, nafte i gasa) u punom obimu energije koja je ušteđena
kroz programe sanacije, onda bi uvoz bio smanjen na 1.722.000 toe godišnje (nakon sanacije
celokupnog stambenog fonda).
Tabela 9.18. Nacionalni bilansi Republike Srbije za različite energente (u 1000 toe)
Ugalj Nafta i naftni
derivati Prirodni gas Ukupno
primarna
proizvodnja 7.284 1.216 0 10.838
neto uvoz 1.332 2.102 1.763 5.092
raspoloživa
energija 8.616 3.318 1.763 16.205
zavisnost od
uvoza 15% 63% 100% 31%
Izvor: Energetski bilans Republike Srbije (2015)
Nije realno očekivati da će uvoz energije biti smanjen u svom punom potencijalu. Kao što je već
objašenjeno, "povratni efekat" bi prouzrokovao povećanje potrošnje energije za druge namene kao
rezultat smanjenja računa za energiju za grejanje. Međutim, očigledno je da bi unapređenja
energetske efikasnosti u stambenim zgradama u Srbiji imala značajan uticaj na smanjenje uvoza i
smanjenje energetske zavisnosti na nacionalnom nivou, i time doprinela unapređenju energetske
sigurnosti u Republici Srbiji.
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
61
10. Zaključci
Unapređenje energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji može doneti čitav niz pozitivnih efekata
u ekonomiji i u društvu. Međutim, programi energetske efikasnosti često se ocenjuju samo na
osnovu ušteda energije koje su na osnovu njih ostvarene. Rezultat takve ocene jeste da se značajno
potcenjuje sveukupna vrednost unapređenja u oblasti energetske efikasnosti. Cilj ove studije jeste
da pruži sveobuhvatnu analizu širih makroekonomskih efekata koji proističu iz unapređenja
energetske efikasnosti u stambenim zgradama u Srbiji. Kao rezultat, ona bi mogla biti od koristi
kreatorima politika jer pruža uvid u širu sliku o koristima i efektima takvih programa.
Studija je preispitala potencijalne makroekonomske efekte obimnih programa sanacije stambenih
zgrada u okviru stambenog fonda u Srbiji. Fokus studije stavljen je na uticaj unapređenja
energetske efikasnosti na BDP, na zapošljavanje, zavisnost od uvoza energije, trgovinski bilans i
emisije gasova sa efektom staklene bašte kao i na budžete.
Stambeni fond
Ukupan broj stambenih jedinica u Srbiji iznosi preko 2,2 miliona, ukupne podne površine od 290
miliona kvadratnih metara. Godišnja potrošnja energije za grejanje procenjuje se na 65 miliona
MWh, dok je prosečna potrošnja energije za grejanje 226 kWh/m2 na godišnjem nivou.
Program temeljnog renoviranja doveo bi do značajnih ušteda energije koje se procenjuju na 60%
u proseku. Prosečna potrošnja energije za grejanje nakon sanacije procenjena je na 87 kWh/m2
godišnje, odn. na oko 22,5 miliona MWh za čitav stambeni fond.
Scenariji sanacije
Makroekonomski uticaj programa za unapređenje energetske efikasnosti utvrđuje se na osnovu
obima i temeljnosti izvršene sanacije. Studija je ispitala potencijalni uticaj tri scenarija sanacije
zgrada sa različitim stepenima renoviranja i različitim obimima: pretpostavlja se da bi 1% ukupne
podne površine bio saniran u scenariju 1 (sporo renoviranje), 2% u scenariju 2 (srednje renoviranje)
i 3% u scenariju 3 (brzo renoviranje).
Sanacija razmatrana u studiji pretpostavlja unapređenje termičkog omotača zgrada dovoljnog za
unapređenje energetskog razreda zgrade za jedan razred. Sanacija, na način definisan u studiji, ne
podrazumeva druge uštede energije poput unapređenja osvetljenja, zamene opreme za pripremu
tople vode i zamene kućnih aparata.
U sporom scenariju sanacije pretpostavlja se godišnja stopa renoviranja od 1%, što iznosi 2,9
miliona m2 godišnje. Ukoliko se pretpostavlja da prosečna stambena jedinica ima površinu od 60
m2, onda bi trebalo renovirati oko 48 hiljada stambenih jedinica godišnje. Ukupno 5,8 miliona m2
odn. oko 96 hiljada stambenih jedinica treba da bude renovirano na godišnjem nivou u okviru
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
62
srednje temeljnog scenarija (stopa renoviranja 2%), dok 8,7 miliona m2 (oko 145 hiljada stambenih
jedinica) treba da bude renovirano u okviru brzo temeljnog scenarija (stopa renoviranja 3%).
Cene grejanja
Utvrđivanje cena toplotne energije predstavlja jedan od suštinskih elemenata koji su neophodni
da bi se dobili pouzdani rezultati merenja ekonomskih efekata unapređenja energetske efikasnosti
u zgradama. Na osnovu podataka Zavoda za statistiku Republike Srbije urađena je podela
stambenih objekata prema energentu koji se koristi za grejanje u Srbiji, dok je cena energije
dobijene iz drugih energenata izračunata na osnovu podataka Agencije za energetiku Republike
Srbije.
Na osnovu razlika u vrstama grejanja, udela energenata koji se koriste za grejanje i cena po KWh
utrošene energije, izračunata je cena grejanja na nacionalnom nivou (ponderisani prosek) od 0,049
evra po kWh.
Uštede energije
Preko 40 miliona MWh energije bi se uštedelo u slučaju sanacije celokupnog stambenog fonda u
Srbiji odn. potrošnja energije za grejanje bila bi smanjena za 60%.
Svake godine nakon započinjanja programa sanacije nove uštede energije iznosile bi 400.000 MWh
u sporom temeljnom scenariju, 800.000 MWh u srednjem temeljnom scenariju i 1.200.000 MWh u
brzom temeljnom scenariju.
Smanjenje emisije ugljen-dioksida
Procenjuje se da se za svaki kilovat-sat energije korišćene u proizvodnji grejanja u atmosferu
emituje 189 gCO2. Ukupna godišnja emisija od of 14,8 miliona tona ugljen-dioksida predstavlja
rezultat proizvodnje energije za grejanje u Srbiji, što predstavlja 33% ukupne emisije CO2 na
nacionalnom nivou.
Sanacija stambenog fonda za unapređenje energetske efikasnosti dovela bi do značajnog
smanjenja emisije ugljen-dioksida tokom godina. Svake godine program sanacije zgrada doveo bi
do dodatnog smanjenja emisije ugljen-dioksida za 90.000 tona u slučaju sporog temeljnog
scenarija, za 181.000 tona u slučaju srednjeg temeljnog scenarija i za 272.000 tona u brzom
temeljnom scenariju.
Puni godišnji potencijal smanjenja emisija bio bi dostignut nakon renoviranja celokupnog
stambenog fonda i on bi iznosio 9,2 miliona tona ugljen-dioksida godišnje, što predstavlja 20%
ukupne emisije ugljen-dioksida u Republici Srbiji.
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
63
Uštede u novčanim iznosima
Svake godine dodatnih 20 miliona evra bi se uštedelo zbog unapređenja energetske efikasnosti u
zgradama u Srbiji u sporom scenariju, 40 miliona evra u srednjem scenariju i 60 miliona evra u
brzom scenariju.
Investicija
Investicije u sanaciju stambenih zgrada u Srbiji procenjene su na između 80 evra/m2 za
višeporodične zgrade i na 129 evra/ m2 za jednoporodične kuće. Prosečna investicija na
nacionalnom nivou iznosi 109 evra/ m2.
U sporom scenariju godišnje investicije u sanaciju stambenih zgrada iznosile bi 319 miliona evra,
u srednjem scenariju 638 miliona evra, a u brzom scenariju 957 miliona evra.
Ukupne investicije neophodne za renoviranje celokupnog stambenog fonda procenjene su na 32
milijarde evra.
Uticaj na zapošljavanje
Efekat javnih investicija na zapošljavanje jedna je od glavnih odrednica za kreatore politika. Dok
se potencijal na zapošljavanje koji postoji u programima unapređenja energetske efikasnosti često
razmatra samo iz perspektive radnih mesta koja bi se otvorila u sektoru građevinarstva (direktni
efekat), u ovoj studiji procenjeni su ukupni efekti na zapošljavanje (direktno, indirektno i
indukovano kreirana radna mesta). Indirektni efekti na zapošljavanje ostvareni su i u drugim
sektorima, izvan građevinskog sektora, kao rezultat povećane tražnje za građevinskim
aktivnostima. Indukovani uticaji potiču iz dodatnog raspoloživog prihoda koji je ostvaren kroz
nova radna mesta kao i iz ušteda energije u domaćinstvima koje su rezultat nižih računa za
energiju.
U sporom scenariju sanacije bilo bi kreirano 12.446 novih radnih mesta širom privrede, dok bi
3.511 radnih mesta bilo izgubljeno. Neto ekefat na zapošljavanje iznosi 8.936 kreiranih radnih
mesta.
U srednjem scenariju sanacije bilo bi kreirano 24.893 novih radnih mesta širom privrede, dok bi
7.021 radnih mesta bilo izgubljeno. Neto ekefat na zapošljavanje iznosi 17.872 novih radnih mesta
u celokupnoj privredi.
U brzom scenariju sanacije broj novih radnih mesta bio bi povećan za 37.339, dok bi 10.532 radnih
mesta bilo izgubljeno. Neto efekat na zapošljavanje bio bi 26.808 novih radnih mesta u srpskoj
privredi.
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
64
Uticaj na BDP
Povećanjem investicija i zapošljavanja, unapređenja energetske efikasnosti doprinose povećanju
nacionalnog BDP. U okviru studije je procenjeno da bu na godišnjem nivou BDP bio povećan više
od 424 miliona evra u sporom scenariju, više od 849 miliona evra u srednjem scenariju, i više od
1.273 miliona evra u brzom scenariju.
Procenjeno povećanje BDP doprinelo bi rastu BDP u Republici Srbiji sa dodatnih 1,3 procentnih
poena u sporom scenariju, 2,5 procentnih poena u srednjem scenariju i 3,8 procentnih poena u
brzom scenariju.
Uticaj na javni budžet
Pošto se projektima i programima u vezi sa energetskom efikasnošću ostvaruju višestruki
pozitivni uticaji na ekonomiju i društvo, ovakvi programi često su podržani fiskalnim i
finansijskim instrumentima nacionalnih i regionalnih organa vlasti.
Procena uticaja unapređenja energetske efikasnosti na javne budžete predstavlja složen zadatak
usled raznolikih uticaja koje takve politike ostvaruju. Investicije u unapređenje energetske
efikasnosti i smanjenje potrošnje energije mogu uticati i na budžetske prihode i na budžetske
rashode. Sa stanovišta rashoda, sprovođenje mera u oblasti unapređenja energetske efikasnosti
dovodi do povećanja javne potrošnje (i budžetskih rashoda) na grant šeme, koncesione kredite,
finansijske garancije i ostale finansijske podsticaje. Sa druge strane, fiskalni podsticaj vodi ka
smanjenju fiskalnih prihoda. Međutim, uticaj unapređenja energetske efikasnosti na budžetske
prihode se tu ne završava. Kao što je prethodno prikazano, unapređenja energetske efikasnosti
mogu da podstaknu ekonomsku aktivnost, da dovedu do veće stope rasta BDP i otvaranje novih
radnih mesta. To jasno dovodi do porasta prihoda javnih budžeta kroz povećanje ubiranja poreza
na promet i dohodak.
Procenjeno je da bi prihodi državnog budžeta na godišnjoj bazi bili povećani za preko 148 miliona
evra u sporom scenariju, 297 miliona evra u srednjem scenariju i 446 miliona evra u brzom
scenariju.
Studija je pokazala da centralna vlada ima ekonomsko opravdanje za obezbeđivanje finansijskih
podsticaja za programe unapređenja energetske efikasnosti u stambenim zgradama, budući da
povećanje budžetskih prihoda koje proističe iz takvih programa iznosi približno 45% ukupne
potrebne investicije. Pored toga, takvi programi bi doprineli povećanju BDP što nam omogućava
da iznesemo tvrdnju da državni programi finansijske podrške za unapređenja energetske
efikasnosti predstavljaju pametnu i visokoefikasnu javnu investiciju.
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
65
Uticaj na energetsku zavisnost na nacionalnom nivou
Unapređenjem energetske efikasnosti u stambenim zgradama smanjuje se uvoz goriva poput
uglja, sirove nafte i prirodnog gasa. Procenjuje se da bi sanacije stambenih zgrada smanjile
potrošnju energije za grejanje za 60% tako da bi efekat na nacionalni energetski bilans nivou bio
značajan. U okviru studije je procenjeno da bi uvoz bio smanjen za 1.058.000 toe godišnje nakon
sanacije celokupnog stambenog fonda.
Tako zvani "povratni efekat" mogao bi da prouzrokuje povećanje potrošnje energije za druge
namene kao posledice smanjenih računa za energiju za grejanje, ali je očigledno da bi takva
unapređenja energetske efikasnosti u stambenim zgradama u Srbiji imala značajan uticaj na
smanjenje uvoza i smanjenje energetske zavisnosti na nacionalnom nivou, i time doprinela
povećanju energetske sigurnosti Republike Srbije.
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
66
Literatura
1. Barker, A., Billington, S., Clark, M., Lewney, R. and L. Paroussos (2016) “EU energy trends
and macroeconomic performance”, Deliverable D1 Study on the Macroeconomics of Energy and
Climate Policies, European Commission
2. Cambridge Econometrics (2014) “The Macroeconomic Impacts Associated with Realising
Energy Efficiency Improvements in the G20 Countries” A report for UNEP RISOE Centre,
Technical University of Denmark, Cambridge Econometrics Limited, Cambridge
3. Cambridge Econometrics (2015) “Assessing the Employment and Social Impact of Energy
Efficiency”, Final report Volume 1: Main report, Cambridge Econometrics Limited, Cambridge
4. Campbell, N., Ryan, L., Rozite, V. and E. Lees (2014), “Capturing the Multiple Benefits of
Energy Efficiency”, International Energy Agency (IEA) publication, IEA/OECD Publishing, Paris
5. Holmes, I. and R. Mohanty (2012) “The Macroeconomic Benefits of Energy Efficiency –
The case for public action”, Third Generation Environmentalism Ltd (E3G)
6. Hoogeveen, Y., Asquith, M., Jarosinska, D. and T. Henrichs (2013) “Environmental indicator
report 2013: natural resources and human well-being in a green economy”, European
Environment Agency, Copenhagen
7. Lapillonne, B., Pollier, K and L. Gynther (2015) “Energy Efficiency Trends and Policies in
the Household and Tertiary Sectors”, ODYSSEE-MURE project
8. Lapillonne, B., Pollier, K. and N. Samci (2015) “Energy efficiency trends in buildings in the
EU”, An Analysis Based on the ODYSSEE and MURE Databases, Enerdata
9. Le Den, X., Lessmann, F., Riviere, M., Herms, S., Nesbit, M., Paquel, K. and A. Illes (2015)
“Energy efficiency in public and residential buildings”, Ex post evaluation of Cohesion Policy
programmes 2007-2013, focusing on the European Regional Development Fund (ERDF) and the
Cohesion Fund (CF), final report, work package 8, European Commission
10. Lewis, J.O., Sadhbh Ni Hogain, N. S. and A. Borghi (2013) “Building Energy Efficiency in
European Cities”, URBACT II reports “Cities of Tomorrow: Action Today”, URBACT, Saint-Denis,
France
11. Ministarstvo rudarstva i energetike, Republika Srbija (2016.) "Strategija razvoja energetike
Republike Srbije za period do 2025. godine sa projekcijama do 2030.", Beograd
12. Ryan, L. and N. Campbell (2012) "Spreading the Net: The Multiple Benefits of Energy
Efficiency Improvements", IEA Energy Papers, No. 2012/08, OECD Publishing, Paris
13. Sauter, R. and A.Volkery (2013) “Review of costs and benefits of energy savings”, A report
by the Institute for European Environmental Policy (IEEP) for the Coalition of Energy Savings.
Task 1 Report. Brussels
14. The Urban Institute (2009) “Local Investment Multiplier”, Municipal Economic Growth
Activity project in Serbia, financed by US Agency for International Development (USAID), and
implemented by the Urban Institute (UI)
15. Ürge-Vorsatz, D., Arena, D., Herrero, S. T. and A. Butcher (2010) “Employment Impacts of
a Large-Scale Deep Building Energy Retrofit Programme in Hungary”, Center for Climate Change
and Sustainable Energy Policy (3CSEP) of Central European University, Budapest, on behalf of the
European Climate Foundation.
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
67
Izvori podataka:
1. GIZ Projekat "Energetska efikasnost u zgradarstvu u Srbiji"
2. Republički zavod za statistiku Republike Srbije
3. Agencija za energetiku Republike Srbije
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
68
Spisak tabela
TABELA 3.1 PROSEČNE GODIŠNJE STOPE RASTA POTROŠNJE ENERGIJE, ENERGETSKOG
INTENZITETA I BDP 13
TABELA 3.2 PROJEKCIJA POTROŠNJE FINALNE ENERGIJE U SRBIJI DO 2030. PO SEKTORIMA (1000
TOE) 15
TABELA 4.1. VIŠESTRUKE KORISTI OD UNAPREĐENJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI U ZGRADAMA 17
TABELA 4.2. PRIMERI POVRATNIH EFEKATA 22
TABELA 5.1. PREGLED FAKTORA ZAPOŠLJAVANJA U LITERATURI 27
TABELA 5.2. FAKTORI EMISIJE CO2 28
TABELA 5.3. ZAVISNOST REPUBLIKE SRBIJE OD UVOZA ENERGIJE 29
TABELA 6.1. TIPOVI STAMBENIH ZGRADA 32
TABELA 6.2. KATEGORIJE STAMBENIH ZGRADA NA OSNOVU GODINE IZGRADNJE 33
TABELA 6.3. STAMBENI FOND U SRBIJI 33
TABELA 6.4. STAMBENI FOND U SRBIJI 34
TABELA 7.1. SCENARIJI PROGRAMA SANACIJE 36
TABELA 7.2. RENOVIRANJE PODNIH POVRŠINA U OKVIRU RAZLIČITIH SCENARIJA NA GODIŠNJEM
NIVOU (M2/A) 37
TABELA 8.1. BROJ STAMBENIH JEDINICA PREMA VRSTI GREJANJA 39
TABELA 8.2. ENERGENTI KOJI SE KORISTE ZA GREJANJE U STAMBENIM JEDINICAMA BEZ
DALJINSKOG GREJANJA (U PROCENTIMA) 39
TABELA 8.3. GORIVA KOJA SE KORISTE U SISTEMIMA DALJINSKOG GREJANJA U SRBIJI 40
TABELA 8.4. GODIŠNJI TROŠKOVI ZA GREJANJE (ZA POTROŠNJU ENERGIJE OD 9.000 KWH GODIŠNJE),
PREMA ENERGENTIMA 40
TABELA 8.5. CENA GREJANJA PO KWH, PO ENERGENTIMA 41
TABELA 8.6. CENA GREJANJA PO KWH (MREŽE DALJINSKOG GREJANJA) 41
TABELA 8.7. PRETPOSTAVLJENE GODIŠNJE STOPE POVEĆANJA CENA GREJANJA 42
TABELA 8.8. CENA GREJANJA NA NACIONALNOM NIVOU 42
TABELA 9.1. KUMULATIVNE UŠTEDE ENERGIJE U ODABRANIM GODINAMA (U MWH) 45
TABELA 9.2. KUMULATIVNE UŠTEDE U ODABRANIM GODINAMA (U MIL. EVRA) 47
TABELA 9.3. INVESTICIJE U ENERGETSKU EFIKASNOST, PREMA TIPU ZGRADA 47
TABELA 9.4. INVESTICIJE U ENERGETSKU EFIKASNOST PREMA KVADRATNOM METRU PODA 49
TABELA 9.5. INVESTICIJA PO KVADRATNOM METRU NA NACIONALNOM NIVOU 49
TABELA 9.6. INVESTICIJE NA GODIŠNJEM NIVOU (U EVRIMA) 49
TABELA 9.7. KUMULATIVNE INVESTICIJE U ODABRANIM GODINAMA (U MIL. EVRA) 50
TABELA 9.8. INVESTICIJE I UŠTEDE USLED UNAPREĐENJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI (PODNA
POVRŠINA- 60 M2) 52
TABELA 9.9. ANALIZA OTPLATE INVESTICIJE (ESKONTOVANI TOK GOTOVINE) 52
TABELA 9.10. EMISIJA CO2 NA NACIONALNOM NIVOU 53
TABELA 9.11. EMISIJE CO2 IZ PROIZVODNJE ENERGIJE ZA GREJANJE U SRBIJI 53
TABELA 9.12. BROJ OTVORENIH I ZATVORENIH RADNIH MESTA U RAZLIČITIM SCENARIJIMA 56
TABELA 9.13. NETO EFEKAT NA ZAPOŠLJAVANJE U RAZLIČITIM SCENARIJIMA SANACIJE (2020.) 56
TABELA 9.14. EFEKAT UNAPREĐENJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI NA BDP U RAZLIČITIM
SCENARIJIMA (2020.) 58
TABELA 9.15. POVEĆANJE PRIHODA U CENTRALNOM BUDŽETU (U EVRIMA) 59
TABELA 9.16. INVESTICIJE, RAST BDP I POVEĆANJE BUDŽETSKIH PRIHODA U 2020. 59
TABELA 9.17. POTROŠNJA ENERGIJE ZA GREJANJE (U 1000 TOE/GOD.), PREMA ENERGENTIMA, PRE I
POSLE SANACIJE 60
TABELA 9.18. NACIONALNI BILANSI REPUBLIKE SRBIJE ZA RAZLIČITE ENERGENTE (U 1000 TOE) 60
Makroekonomske koristi od unapređenja energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji
69
Spisak grafikona
GRAFIKON 3.1 ENERGETSKI INTENZITET (U KGOE / 1000 EVRA) U EU28 I SRBIJI, 2000-2014. 11
GRAFIKON 3.2 TRENDOVI U POTROŠNJI ENERGIJE, ENERGETSKOM INTENZITETU I GDP U
DRŽAVAMA ČLANICAMA EU, 2000-2014. (2.000=100) 12
GRAFIKON 3.3 TRENDOVI U POTROŠNJI ENERGIJE, ENERGETSKOM INTENZITETU I GDP U SRBIJI,
2000-2014. (2.000=100) 13
GRAFIKON 3.4 ENERGETSKA PRODUKTIVNOST (PPS / 1 KG EKVIVALENTA NAFTE) U EU28 I SRBIJI,
2000-2014. 14
GRAFIKON 3.5 PROJEKCIJA POTROŠNJE FINALNE ENERGIJE U SRBIJI DO 2030. 15
GRAFIKON 3.6 OČEKIVANE UŠTEDE ENERGIJE KAO POSLEDICA PRIMENE MERA ENERGETSKE
EFIKASNOSTI U SRBIJI (1.000 TONA EKVIVALENTA NAFTE) 16
GRAFIKON 5.1 METOD PROCENE EFEKATA NA ZAPOŠLJAVANJE 26
GRAFIKON 5.2 MODEL ISTRAŽIVANJA 30
GRAFIKON 7.1 DINAMIKA RENOVIRANJA U OKVIRU RAZLIČITIH SCENARIJA (MILIONA M2
KUMULATIVNO) 37
GRAFIKON 7.2 DINAMIKA RENOVIRANJA U OKVIRU RAZLIČITIH SCENARIJA ( MILIONA M2
GODIŠNJE) 38
GRAFIKON 9.1 DODATNE UŠTEDE ENERGIJE NA GODIŠNJEM NIVOU (U GWH) 43
GRAFIKON 9.2 UŠTEDE ENERGIJE NA GODIŠNJEM NIVOU U RAZLIČITIM SCENARIJIMA (U GWH) 44
GRAFIKON 9.3 KUMULATIVNE UŠTEDE ENERGIJE (U TWH) 44
GRAFIKON 9.4 DODATNE UŠTEDE NA GODIŠNJEM NIVOU (U MIL. EVRIMA) 45
GRAFIKON 9.5 UŠTEDE NA GODIŠNJEM NIVOU U RAZLIČITIM SCENARIJIMA (U MIL. EVRA) 46
GRAFIKON 9.6 KUMULATIVNE UŠTEDE U RAZLIČITIM SCENARIJIMA (U MIL. EVRA) 46
GRAFIKON 9.7 INVESTICIJE NA GODIŠNJEM NIVOU U RAZLIČITIM SCENARIJIMA (MIL. EVRA) 50
GRAFIKON 9.8 KUMULATIVNE INVESTICIJE U RAZLIČITIM SCENARIJIMA (U MIL. EVRA) 50
GRAFIKON 9.9 SMANJENJE EMISIJE CO2 NA GODIŠNJEM NIVOU U RAZLIČITIM SCENARIJIMA (MIL.
TONA CO2 GODIŠNJE) 54
GRAFIKON 9.10 EFEKAT NA ZAPOŠLJAVANJE U RAZLIČITIM SCENARIJIMA SANACIJE (2020.) 57
GRAFIKON 9.11 VREMENSKI RAZVOJ UKUPNOG NETO EFEKTA NA ZAPOŠLJAVANJE 57